Biologija kreativnosti: Može li vaš mozak funkcionirati poput Einsteinovog?

Često u razgovoru ili medijima čujemo kako netko, pri opisivanju svoje kreativnosti, objašnjava da se više koristi lijevom ili desnom moždanom hemisferom, pritom govoreći nešto poput: „Nisam kreativac, pretežno koristim analitičku stranu mozga“, ili „Učitelj je matematikom ugušio moju kreativnu stranu“.

Ovi primjeri potječu iz popularne teorije kako osobe dominantno koriste ili lijevu ili desnu stranu mozga, odnosno lijevu ili desnu hemisferu, pa su s obzirom na to, ako koriste desnu hemisferu više kreativni, intuitivni, umjetnički tipovi, dok su, ako više koriste lijevu hemisferu zapravo bolji matematičari i logičari.

Lijeva ili desna moždana hemisfera?

Međutim, sva novija istraživanja pokazuju kako stvari zapravo nisu tako jednostavne. Štoviše,  znanstvenici govore da, kada bi ljudski mozak bio toliko jednostavan da svoj „posao“ dijeli strogo na lijevu i desnu hemisferu, ljudi bili toliko jednostavni organizmi da ne bi mogli niti spoznati takvu podjelu. Mozak je cjelina, stoga su i lijeva i desna polutka mozga podjednako uključene u različite procese.

>>Baš poput mišića, tako i naš mozak treba vježbe kako bismo održali dobro mentalno zdravlje do duboke starosti. Primjerice, Parkinsonova i Alzheimerova bolest se mogu prevenirati klasičnom glazbom<<

Ipak, točno je da lijeva moždana hemisfera kontrolira mišiće desne strane tijela, dok desna hemisfera kontrolira mišiće lijeve strane. Nepobitna činjenica je da se neki ljudi dominantno koriste lijevom, odnosno desnom rukom, što je također povezano s aktivnostima moždanih polutki. Također, istina je da, generalno govoreći, lijeva strana mozga kontrolira mnoge aspekte govora i logičkih operacija, dok je desna strana odgovorna za prostorne i vizualne odnose.

Ipak, kada je riječ o kompleksnim procesima poput kreativnosti, obje strane mozga moraju surađivati!

Naime, istraživanja su pokazala kako kreativnost nije rezultat toga koju stranu mozga dominantno koristite, već koliko dobro lijeva i desna hemisfera surađuju, odnosno koliko su dobro povezane.

Kreativnost, mozak i Einstein

Kreativnost je mogućnost dolaženja do novih, korisnih i neočekivanih ideja ili spretnost u povezivanju naoko nepovezivih stvari, pronalaženju rješenja za razne probleme.

Kao jedan od najkreativnijih mislilaca i znanstvenika najviše se ističe Albert Einstein. Prirodno je stoga da je mnoge znanstvenike zanimalo kako njegov mozak izgleda i po čemu je bio toliko poseban. U istraživanju iz 2013. godine pokazalo se kako postoji mogućnost da se Einsteinova kreativna genijalnost krije u nevjerojatno dobroj povezanosti dviju moždanih polutki. Naime, neuroni koji spajaju lijevu i desnu polutku kod Einsteina su bili iznimno razgranati i snažni.

„Sjetio sam se toga dok sam vozio bicikl“ ili kako zapravo možemo razvijati kreativnost

Dakle, u posljednje vrijeme sve se više napušta uvriježeno mišljenje kako je kreativnost isključivo stvar aktivnosti desne moždane polutke, a sve više se zagovara pristup kako je dobra povezanost među polutkama zaslužna za kreativni um.

Stoga, kreativnost možemo razvijati aktivnostima kojima jačamo povezanost među polutkama, odnosno kojima jačamo i povećavamo količinu neurona koji spajaju lijevu i desnu stranu mozga. Koje su to aktivnosti? U prvom redu to je učenje sviranja nekog instrumenta, ali i vježbanje koje uključuje naizmjenično korištenje lijeve i desne strane tijela (poput vožnje bicikla).

O tome da kreativni um voli ove aktivnosti govori  i poznata Einsteinova izjava kako se jednadžbe E=mc2 sjetio dok je – vozio bicikl.