Psiha i emocije - 1. travnja 2020.
AUTOR ČLANKA - Iva Gregov, mag. psih.

Aprililili: Humor nam je potreban više nego ikada, no mora postojati granica

Što nam je smiješno i čemu se smijemo, a u kojem trenu prestajemo biti duhoviti? Šalama se na ozbiljan način zabavljaju i znanstvenici

sale humor prvi april smijeh

Humor, odnosno, sposobnost da uočimo ili izrazimo ono što je smiješno, nije samo izvor zabave, već i način suočavanja s teškim i neugodnim situacijama. Premda je ljudima intuitivan, humor je veoma kompleksan, u njemu se ogledaju brojni slojevi ljudskih odnosa. Od onog najprizemnijeg, do apsurdnog, humor je veoma važan element stvaranja socijalnih odnosa, a u teškim trenutcima s kojima se susrećemo – i velika pomoć u otpuštanju napetosti.

Razlozi koji će vas razveseliti: otkrijte zašto se ljudi zapravo smiju?

Premda postoje mnoge teorije humora koje nastoje objasniti zašto nam je nešto smiješno, danas je najzastupljenija teorija nekongruentnosti. Prema socijalnim psiholozima i teoriji nekongruentnosti, smiješne su nam stvari koje su neobične i različite od onoga što normalno očekujemo. Primjerice, u humorističnim serijama najčešće nas nasmijava neočekivani zaplet radnje koji se u svakodnevnom životu vjerojatno ne bi dogodio.

Smijeh je lijek?

Neka istraživanja potvrdila su kako smijeh ima pozitivan utjecaj na ljudsko zdravlje, pa čak i na percepciju boli. Primjerice, u istraživanju Sveučilišta u Oxfordu iz 2011., pokazalo se da samo 15 minuta gledanja humorističnog sadržaja utječe na povećanje praga boli (otpornosti na bol) za čak 10 posto. Naime, uslijed smijanja, u našem tijelu se ispušta hormon endorfin koji, osim što blagotvorno djeluje na naš organizam, također i podiže našu sposobnost „ignoriranja“ boli.

Također, smijanjem umanjujemo stres, te uzrokujemo niz pozitivnih promjena u našem tijelu, poput onih kratkoročnih (npr. stimuliranje raznih organa poput srca i pluća, opuštanje mišića, regulacija stanja izazvanih stresom itd.), ali i dugoročnih.

Dugoročno gledajući, smijeh nam pomaže da se lakše nosimo s teškim situacijama. I premda mnogi događaji u našem životu zahtijevaju ozbiljnost i discipliniranost, kao što je to trenutačna situacija suočavanja s koronavirusom, upravo humor mnogima od nas pomaže u podizanju raspoloženja.

Pritom ne treba zaboraviti da je humor veliki osnaživač socijalnih odnosa, pa dijeljenjem humorističnog sadržaja putem društvenih mreža, osim što pomažemo svom tijelu u otpuštanju stresa također jačamo socijalne odnose, koje je u ovim trenutcima iznimno važno njegovati.

Što prelazi granice humora?

Ipak, postoji i „mračna“ strana humora. Pod krinkom humora se često mogu pokušati prikriti neprijateljske izjave prema drugoj osobi, što upravo negira pozitivan društveni utjecaj humora. Na taj način, umjesto da pomaže ljudima u međusobnom povezivanju, „humor“ postaje predmetom razdvajanja ljudi i ruši socijalne odnose.

Međutim, činjenica je da se komičari u svojim nastupima najčešće služe izrugivanjem vlastitih i tuđih mana za izazivanje smijeha kod publike. Zašto nam je to smiješno? Socijalni psiholozi na to su pitanje odgovorili Teorijom benigne povrede.

Prema ovoj teoriji, nešto doživljavamo smiješnim ako su zadovoljena tri uvjeta:

  • nešto krši ili prekoračuje određeno shvaćanje kakav bi svijet „trebao biti“,
  • to kršenje je benigno, i
  • obje ove percepcije se događaju istovremeno.

Dakle, iz prethodnog primjera komičara, možemo vidjeti da oni najčešće u svojim nastupima krše određene socijale, kulturalne i moralne norme, ali to kršenje se doživljava benignim. Samim time sadržaj je duhovit.

škakljanje

Gili-gili! Jeste li se ikada zapitali zašto se smijete kad vas netko škaklja?

Najveći svjetski umovi tisućljećima pokušavaju otkriti tajnu osjetljivosti na škakljanje te njenu povezanost sa smijehom.Ova “škakljiva” tema intrigirala je...

SAZNAJTE VIŠE

Međutim, ako kršenje normi pojedinac ne doživi benignim, tada humor za tog pojedinca prestaje biti humor, te postaje uvreda (primjerice, religioznoj osobi vic religiozne tematike može biti uvredljiv). Dakle, gdje se nalazi granica koju ne treba prijeći kada se o humoru radi veoma je subjektivno i ovisi o svjetonazoru osobe.

Šalimo se do mile volje, ali…

Ministar Davor Božinović upozorio je na tiskovnog konferenciji Nacionalnog stožera Civilne zaštite da se 1. travanj ne koristi kao prilika za šale i humor na račun koronavirusa. „Slučajno bi se mogla proširiti neka vijest koja bi građane navela na krive zaključke o virusu“, istaknuo je te zamolio da i ovom prilikom humor ostane na dobrim šalama koje se šire vezano uz cijelu situaciju, ali da se ne objavljuje informacija koja bi ljude mogla dovesti u zabludu.

Skenirajte QR kod i preuzmite ADIVA mobilnu aplikaciju:

adiva app qr code

Aplikaciju možete preuzeti i na:

ADIVA_app_app_store_button ADIVA_app_google_play_button