8 savjeta koji će povećati izglede za ostvarenje novogodišnjih odluka

Ako je vjerovati znanstvenicima, čak 90 posto nas ne uspije ostvariti novogodišnje odluke. No uz malo truda i promjenu perspektive, rezultati neće izostati.

Koliko ste novogodišnjih odluka donijeli u životu, a koliko ste ih doista ostvarili? Možemo li uopće u tome biti uspješni i što o tome kažu stručnjaci? Procjene nisu optimistične te govore o manje od 10 posto ostvarenih novogodišnjih odluka, barem prema istraživanju koje je proveo profesor sa Sveučilišta Scranton, klinički psiholog John C. Norcross. No on nije bio i jedini koji se upustio u istraživanje ovog područja.

Novi počeci

Početak nove godine često je izvrstan trenutak da okrenete novu stranicu u životu pa mnogi ljudi i donose novogodišnje odluke. Postavlja se pitanje zašto ih se tako teško držati te što možemo učiniti kako bismo ih doista ostvarili.

Unatoč novogodišnjim odlukama, do sljedećeg prosinca većina nas je ondje gdje je i bila, nerijetko čak i u lošijem izdanju. U čemu je problem?

Stručnjaci su uočili da prva dva tjedna nove godine obično teku glatko, no već do veljače stvari počnu “štekati”. Do sljedećeg prosinca većina nas je ondje gdje je i bila, nerijetko čak i u lošijem izdanju. U čemu je problem? Nedostaje li nam odlučnosti ili smo jednostavno lijeni?

Ne volimo promjene

Počnimo od toga što su zapravo naši ciljevi koje želimo ostvariti u sljedećih 365 dana. Prema istraživanju objavljenom u stručnom časopisu Journal of Clinical Psychology 2014. godine, otprilike 50 posto ljudi svake godine donosi novogodišnje odluke, a najčešće je riječ o gubitku suvišnih kilograma, vježbanju, prestanku pušenja, boljem upravljanju financijama te smanjenju dugova.

Profesor psihologije Timothy Pychyl s kanadskog sveučilišta Carleton smatra da su te odluke rezultat naših nastojanja da se u potpunosti promijenimo te se donošenjem novogodišnjih odluka pokušavamo motivirati, no zapravo nismo spremni promijeniti navike, posebice one loše, i u tome se krije objašnjenje neuspjeha. Dr. Arya M. Sharma iz organizacije Canadian Obesity Network dodaje da si ljudi postavljaju nerealne ciljeve te imaju nerealna očekivanja vezana uz svoje odluke.

“Prespajanje žica” u mozgu

Objašnjenja za neuspjehe ima više. Tako se govori o “sindromu lažne nade” kod kojeg se donose nerealne odluke koje nisu u skladu s našim viđenjem sebe. Primjerice, krenuli ste na dijetu, no niste imali realno očekivanje o vremenu koje će vam biti potrebno za gubitak kilograma. Poznato, zar ne?

Da bi novogodišnje odluke bile uspješne, morali biste promijeniti navike, a da biste u tome uspjeli, morate promijeniti način razmišljanja

Takve odluke ne samo da neće biti uspješne nego mogu naštetiti našem samopouzdanju. Potom se kao objašnjenju neuspjeha spominje i uzročno-posljedična povezanost. Naime, možda mislite da će se cijeli vaš život promijeniti ako izgubite višak kilograma, riješite se dugova ili više vježbate. Kada se to ne dogodi, mogli biste se razočarati i vratiti starim navikama.

I to se područje istraživalo pa je korištenjem snimaka magnetske rezonancije (MR) otkriveno da promjene u ponašanju traže kreiranje novih neuronskih puteva u mozgu. S tim u vezi spomenimo plastičnost mozga ili neuroplastičnost, termin koji opisuje sposobnost mozga da se promijeni i prilagodi u skladu s novim iskustvima.

Korak po korak do cilja

Ukratko, ako ste i vi u onih 90 posto koji nisu bili uspješni u ostvarivanju novogodišnjih odluka, prenosimo vam nekoliko savjeta iskusnih psihologa o tome što bi vam moglo pomoći u tome u godini koja je pred nama.

1. Radije usmjerite pažnju na jednu odluku nego da donosite više njih. Pritom postavite cilj koji doista možete ostvariti, koji je realan i vrlo jasno definiran. Gubitak kilograma nije takav specifičan cilj, no gubitak pet kilograma u šest mjeseci vrlo je jasan i realan zadatak.
2. Nemojte čekati Novu godinu da biste donosili odluke. Neka to bude proces koji će trajati cijele godine, postavljajte si svakodnevno manje ciljeve.
3. Krećite se malim koracima. Mnogi ljudi odustaju jer su njihovi ciljevi preveliki te traže previše truda odjednom, u kratkom vremenu ili čak jednom činu.
4. Odaberite osobu koja će vas pratiti u tom procesu te kojoj ćete “podnositi izvještaj”. Nešto poput kontrolora, ali i trenera koji će vas motivirati.
5. Slavite svaki napredak, ne čekajte ostvarenje konačnog cilja kako biste organizirali feštu. I male nagrade mogu biti poticajne. Primjerice, svaki dan nepušenja odvajajte na stranu isti iznos koji biste potrošili na kutiju cigareta. Nakon mjesec dana apstinencije kupite si nešto lijepo – za otprilike 600 kuna, nagrada može biti doista raskošna.
6. Usmjerite misli na nove oblike ponašanja i obrasce razmišljanja, ponavljajte ih toliko dugo dok vam ne postanu navika. Kao što je rečeno, morate stvoriti nove neurološke puteve u mozgu da biste promijenili ponašanje.
7. Usmjerite se na sadašnjost. Što možete učiniti danas, ovog trena, a što je usmjereno na ostvarenje cilja koji ste si zadali?
8. Budite smireni, postanite fizički, psihički i emocionalno svjesni unutarnjeg stanja, što se događa u sadašnjem trenutku, kako to prihvaćate i kako utječe na vas, bolje nego da živite u prošlosti ili budućnosti.

I za kraj, nemojte sebe shvaćati previše ozbiljno. Zabavljajte se, nasmijte se svom “spoticanju”, no nemojte dopustiti da vas takvi neuspjesi vrate na početnu poziciju. Djeca više vole igru od škole, no i vama su draže zabave vikendom od obavljanja posla. Ostanite uporni i rezultati će sigurno biti pozitivni.