5 zdravih novogodišnjih odluka koje je lako ostvariti

Skinut ću suvišne kilograme, redovito ću vježbati, zdravo ću se hraniti… Koliko god zvučale pozitivno i obećavajuće, novogodišnje odluke često ostaju samo neostvarene želje.

Ponajprije zato što se nove navike ne mogu usvojiti “preko noći“, osobito kad je riječ o naglim promjenama kojima se nesvjesno odupiremo jer organizam ne voli “šokove“. Što si više namećemo stroga odricanja i osjećaj pritiska, to je vjerojatnije da ćemo popustiti ili posve odustati mnogo prije nego što se uopće približimo cilju.

Nema smisla donositi novogodišnje (ili bilo kakve druge) odluke samo da bismo nešto dokazali sebi i(li) svojoj okolini. Stoga se najprije zapitajte, što zapravo (ne) želite i što vas motivira?

Umjesto “velikih“ i općenitih odluka, bolje je definirati manje i konkretne ciljeve koji su jednostavniji i dostižniji, Oni će vas s vremenom dovesti do konačnog cilja.

>>Željeti je zdravo, no znate li što zapravo želite?<<

Primjerice, mnogo je konkretnije kad kažete da u novoj godini namjeravate skinuti pet kilograma viška ili da namjeravate opet “uskočiti“ u traperice koje su za konfekcijski broj manje od sadašnjih, nego da samo općenito tvrdite kako ste odlučili smršavjeti.

Postavite li točno određen i mjerljiv, ali svakako umjeren cilj koji ne zahtijeva previše napora, puno ćete ga lakše ostvariti. Potom možete krenuti dalje, korak po korak.

Štoviše, za zdrave odluke nisu ni potrebne posebne prigode poput početka nove godine, nego je svaki dan dobra prilika za promjenu. Ona ne mora biti “drastična“. Već malim pomacima dugoročno možete puno postići. Primjerice, tako da postupno mijenjate svoju svakidašnjicu prema načelu “jedan, ali vrijedan“.

Jedna litra vode

Većina ljudi ne pije dovoljno vode, osobito u hladnijem razdoblju godine kada osjećamo manju potrebu za tekućinom. Stoga i zimi mnogi pate od dehidracije, a da toga nisu ni svjesni.

Čak i mala dehidracija može uzrokovati glavobolju, letargiju ili manjak koncentracije. Ljudi koji piju premalo vode, dugoročno imaju veći rizik od bolesti bubrega, poremećaja mentalnih funkcija, problema s probavom, pa čak i srčanih tegoba.

Stoga neka vam uvijek bude pri ruci jedna litra vode. Ne morate je, dakako, popiti odjednom, no pijuckajte je s vremena na vrijeme te obnavljajte zalihe.

Odrasloj osobi potrebna je jedna i pol do dvije litre tekućine dnevno. Preporučen ukupni dnevni unos vode možete izračunati tako da pomnožite 30 mililitara po kilogramu svoje tjelesne težine.

Jedan sat aktivnosti na svježem zraku

Ne morate se “pretrgavati“ da biste poboljšali svoju kondiciju. Već jedan sat umjerenog kretanja dnevno (npr. šetnja ili vožnja biciklom) pomaže da se riješite nezdravog umora, ukočenosti i bolova izazvanih sjedilačkim načinom života. Najblagotvornija je aktivnost na svježem zraku jer on pročišćuje tijelo od dugotrajnog boravka u zatvorenim prostorima.

Kad god možete, izađite na prirodnu svjetlost, bez obzira na vremenske prilike jer organizam “upija“ sunce i kad je oblačno. Prirodna svjetlost aktivira sve tjelesne funkcije. Primjerice, metabolizam, proizvodnju hormona i hranjivih tvari poput vitamina, te poboljšava raspoloženje.

Jedna minuta zahvalnosti

Mnogi su u životu ponajprije usmjereni na ono negativno – brige, jadikovanje, nedostatke, a pritom zaboravljaju biti zahvalni za ono što imaju. Već je jedna minuta na početku i(li) kraju dana dovoljna da se prisjetite ljudi, mjesta i događaja koji vam život čine ljepšim.

Jedan svježi obrok više

Umjesto da se iscrpljujete dijetama, poboljšajte svoju prehranu tako da u nju uvedete više prirodnih namirnica. Bilo da je riječ o samo jednoj voćki, šaci orašastih plodova ili zdjelici salate – i to je dobar početak.

Svaki dan ustrajte u tome da vam barem jedan obrok ili međuobrok bude svježa, neprerađena hrana. Tako ćete manje posezati za industrijski prerađenim namirnicama koje su prepune šećera i masnoća.

Jedan sat ranije u krevet

Mnogi idu na spavanje tek nakon ponoći, što stvara zbrku u organizmu, jer sve naše tjelesne funkcije ovise o ritmu dan-noć. Ako ne spavamo kada prirodno nastupi tama, tijelo se ne može pravilno regenerirati.

Neispavanost potiče hormonske poremećaje, povećava rizik od pretilosti i srčanožilnih bolesti, uzrokuje poteškoće u donošenju odluka i rješavanju problema. Stoga uvečer nastojte otići u krevet barem jedan sat ranije – da biste živjeli dulje i zdravije.