5 psiholoških blagodati samoće: samoća nije isto što i usamljenost

Samoća i usamljenost često se koriste kao istoznačnice, ali to su različita iskustva s različitim psihološkim implikacijama. Samoća je zapravo moćan alat koji pojedincima omogućava da se napune energijom, novim idejama i spoznajama.

Usamljenost se odnosi na neugodan osjećaj uslijed izostanka povezanosti s drugima i nedostatak socijalnog kontakta. Karakterizira je osjećaj izolacije i želja za povezanošću. S druge strane, samoća se odnosi na namjerni odabir da budemo sami, gdje pojedinci traže i cijene vrijednost provođenja vremena u vlastitom društvu.

Glavna razlika među ova dva koncepta jest osjećaj kontrole – dok usamljenost ne biramo, samoću odabiremo i ona ima niz pozitivnih psiholoških implikacija, od kojih ćemo navesti pet.

1. Veći osjećaj kontrole nad svojim vremenom

Long i Averill u svom su istraživanju iz 2003. godine pokazali kako samoća može donijeti slobodu u spoznaji da vlastito vrijeme možemo iskoristiti na način kako mi to želimo, budući da nam socijalne situacije to ponekad ograničavaju; kada smo u društvu, potrebno je balansirati želje i potrebe sebe i ostalih, a u samoći si možemo priuštiti da stvari napravimo upravo kako nama odgovara.

Ipak, u životu je potrebno imati dobar omjer samoće i druženja, jer nijedna krajnost nije konstruktivna.

2. Viša razina kreativnosti

Mnogi kreativni pojedinci aktivno traže samoću kako bi potaknuli maštu i stvorili nove ideje. Studija Kaufmana i Gregoirea (2017) otkrila je da je samoća povezana s divergentnim razmišljanjem i kreativnim rješavanjem problema jer nam otvara prostor slobodan od vanjskih utjecaja i mišljenja.

3. Poboljšana fokusiranost i produktivnost

Samoća omogućuje pojedincima da se koncentriraju na zadatke bez prekida, što dovodi do povećane produktivnosti. Istraživanje Amabilea i Kramera (2011) otkrilo je da trenuci samoće mogu poboljšati fokus pojedinaca, omogućavajući im dublji angažman u radu.

4. Regulacija emocija

Samoća pruža priliku za regulaciju emocija i samosmirivanje. Naime, istraživanje Grecuccija i sur. iz 2015. godine pokazalo je da samostalno provođenje vremena može pomoći pojedincima u reguliranju emocija, smanjenju stresa i obnavljanju psihološkog blagostanja.

5. Prilika za samorefleksiju

Samoća omogućuje pojedincima refleksiju nad njihovim postupcima, emocijama i iskustvima, što dovodi do boljeg samouvida i prilike za osobni rast.

Zaključno, samoća je važno psihološko stanje koje pruža brojne prednosti. Dakle, umjesto da samoću percipiramo negativno ili je izbjegavamo, možemo ju prepoznati kao dragocjen alat za unutarnji razvoj i postizanje boljeg psihološkog blagostanja.