Stiglo je proljeće… Vežite se jer libido polijeće!

Dolaskom ljepših proljetnih dana budi se sva priroda. Smjena godišnjih doba prati smjenu reproduktivnih ritmova i navika biljnih i životinjskih vrsta. Doima se kao da buđenje proljeća prati i sveopće buđenje libida i životne energije. Biljke se zaogrću mladolikim zelenim ruhom, cvjetovi otvaraju svoje mirisne latice, a mnoge ptičje vrste pare se baš u ovo doba godine kako bi već nakon mjesec dana radosno dočekale svoj prvi podmladak.

Što je s čovjekom? Kao dio prirode i čovjek slijedi godišnje cikluse pa je očekivano da i njegove reproduktivne navike procvjetaju u toplije (pro)ljetne dane. No postoje li oni „proljetni hormoni“ koji nam udare u glavu?

Proljetna bujica serotonina

Kad nastupe topliji dani, neki od nas osjete da im proljeće uzburka krv, a misli o suprotnom spolu potpuno zaokupe mozak. Povećanje libida u proljeće uglavnom se objašnjava većim dotokom sunčeva svjetla te duljim i toplijim danima. Veća izloženost svjetlu snižava razinu melatonina u ljudskom organizmu, tvari koja nas „usporava“ u zimskim mjesecima te nas drži pospanima i u stanju mirovanja.

I dok se s posljednjim tragovima zime melatonin polako otapa, poput proljetne bujice nadire razina serotonina, neurotransmitera zaslužnog za opće raspoloženje i podizanje tjelesne energije. A s većim dotokom energije budi se i pojačana želja za intimnim dodirima i ljubavlju. Stvara se plodno tlo za proljetno cvjetanje libida.

Toplinski baby boom

Može li znanost to potvrditi? Potkrepljuju li ozbiljna istraživanja ove samorazumljive činjenice? I može li se doista dokazati da proljeće jače utječe na naše reproduktivne ili ljubavne navike?

Da je toplo vrijeme doista stvoreno za ljubavna šaputanja i druženja potvrdila je studija The Journal of Reproductive Rhythms iz 1990. godine koja je pokazala da je ljudska stopa fertiliteta u pozitivnoj korelaciji sa smjenom godišnjih doba. Temperatura i sunčeva svjetlost, otkrili su istraživači, dva su presudna čimbenika koji oblikuju našu želju za intimnom blizinom. Pokazalo se da stopa rađanja beba varira ovisno o razdoblju godine pa je utvrđeno da se najviše beba začne u lipnju i prosincu oko božićnih i novogodišnjih blagdana.

Savršen ljubavni ugođaj zahtijeva dan sa 12 sati dnevnog svjetla te vanjsku temperaturu okoliša između 10 i 22 Celzijevih stupnjeva. Ti uvjeti stimuliraju ovulacijski proces kod žena te povećanu produkciju spermija kod muškaraca, zaključeno je. A kako klimatski uvjeti variraju od zemlje do zemlje, u prosjeku se čini da su proljetno-ljetni mjeseci te prosinac „najseksepilnije“ razdoblje u godini.

Privlačnost kao nusprodukt kulture?

No neki analitičari opovrgavaju zaključke ovog istraživanja tvrdeći da su statistička podudaranja zapravo rezultat utjecaja ljudske kulture: praznici i svetkovine poput Nove godine te opuštena druženja na (pro)ljetnim turističkim turama mogu ljudima dati „službeni mig“ da budu intimniji.

Na djelu je „efekt praznika“, tvrde oni, ljudi se povode za kulturnim signalom koji im kaže da je pravo vrijeme za ljubav, a djeluje na ljudski libido kao snažan socijalni afrodizijak.

No zanimljivo je i istraživanje iz 2002. godine koje je proveo Journal of Marriage And Family. Podaci tog istraživanja razvrstani su u dvije kategorije s obzirom na status intimnih susreta. Neromantični, usputni odnosi, ponajviše mlađih ljudi, najčešće su se događali za toplijih mjeseci, a romantični odnosi među partnerima od povjerenja carevali su u zimsko doba. Analiza je ukratko pokazala: ljetno neobavezno druženje omiljeno je među mladima, a zimsko partnersko povjerenje među onima zrelijima i „ozbiljnijima“.

Zaljubljeni, a ne zaluđeni

Sve u svemu, teško je sa sigurnošću reći čini li nas proljeće doista ludima od ljubavi. Argumenata u prilog ili protiv teze o „vrućem proljeću“ ima napretek. Čimbenika također – biologija, klima, geografija, kulturne, dobne i ine razlike oblikuju naše ponašanje i impulse. A naše rituale zavođenja možda ne grije toliko sama sunčeva svjetlost proljeća koliko naši romantični umišljaji. Na kraju krajeva, nije toliko važno volimo li se više u jesen ili proljeće nego da smo zdravo zaljubljeni, a nikako ne zaluđeni.

Kada najviše pretražujemo o spolnim odnosima?

Vjerovali ili ne, ali pretrage riječi na internetu povezanih s ljudskom spolnošću podudaraju se sa smjenama godišnjih doba! Istraživanje objavljeno u časopisu Archives of Sexual Behavior 2013. godine otkrilo je da korisnici interneta pokazuju najveću seksualnu znatiželju tijekom dva godišnja razdoblja: u lipnju i srpnju te u prosincu i siječnju! Eto još jednog pokazatelja da i libido ima svoje sezonske „uspone i padove“.