Život na sjeveru: Upoznajte Skandinaviju

Ne postoje savršena društva, ali postoji savršeno vrijeme za putovanje u zemlje koje su se savršenstvu najviše približile. Ondje je zimi hladno, a ljeto je najljepše na Mediteranu pa je, dakle, proljeće idealno za posjet Skandinaviji.

Kako je riječ o velikom prostoru, brojnim gradovima i skupim državama, predlažemo da se odlučite za jedan od agencijskih paket-aranžmana, poput Prijestolnica Skandinavije, koji će vam omogućiti da u relativno kratko vrijeme, po povoljnoj cijeni i uz kvalitetnu organizaciju obiđete najveće gradove europskog sjevera.

Visok životni standard

Posljednjih desetljeća skandinavske države nalaze se u samom svjetskom vrhu po kvaliteti života. Prema objektivnim i mjerljivim kriterijima kao što su BDP, očekivano trajanje života, sigurnost zaposlenja, političke slobode i percepcija korupcije, Danska, Norveška, Švedska i Finska godinama su među deset vodećih zemalja svijeta. Razloga za tako visok životni standard ima više.

Pitanje koje si često postavljamo jest je li riječ o društveno povijesnim razlozima ili karakteristikama podneblja ili pak bogatstvu prirodnih resursa. Jedini ispravni zaključak jest da je riječ o kombinaciji tih faktora koji su u međuovisnosti te je teško napraviti razliku između njih.

Zemlje koje karakteriziraju prirodna bogatstva

Norveška ima golema prirodna bogatstva – naftu i ribu u Sjevernome moru te šume, Švedska i Finska također imaju velika šumska bogatstva, a sve države imaju izvozno orijentirano gospodarstvo te vrlo razvijen tercijarni i kvartarni sektor.

Velike površine i veliki prirodni resursi raspoređeni su na relativno mali broj stanovnika s razvijenim radnim navikama. Hladna podneblja ljude prisiljavaju da budu aktivniji kako bi opstali, iz čega proizlaze i mnoge razlike, među ostalim i kulturološke. Sustav vrijednosti na sjeveru prizemniji je, usmjeren na stvarnog čovjeka više nego na apstraktne koncepte.

Premda spadaju među najbogatija društva, Skandinavci se ne razmeću statusnim simbolima. Ne grade goleme kuće nego, primjerice, mnogo putuju. Socijalna sigurnost je visoko na ljestvici prioriteta pa su porezi iznimno veliki. No Skandinavci pristaju na njih jer znaju da izdvajaju za opću dobrobit. Znaju da se porezi koriste za humano uređenje društva pa je javni sektor vrlo razvijen, javne usluge uglavnom su besplatne, a standardi poštovanja ugroženih socijalnih skupina iznimno su visoki.

Nezaposleni uz pomoć države bez problema mogu imati normalan život. Pomoć nezaposlenima, primjerice, u Švedskoj je 50% veća od prosječne hrvatske neto plaće. Sustav vrijednosti u kojem je čovjek na prvome mjestu odražava se i na cijene usluga i proizvoda. U Oslu ćete naći majicu poznate marke po cijeni od stotinjak kuna, dakle slično kao i u Hrvatskoj. No običnu miješanu pizzu platit ćete oko 200 kuna. Majicu je, naime, izradio stanovnik neke od država trećeg svijeta, no pizzu je napravio građanin Norveške. Upravo je ljudski rad to što čini veliku razliku u cijeni.

Usmjereni na stvarnog čovjeka

Racionalnost u sustavu vrijednosti i raspodijeli napora vidljiva je i u jednoj pomalo bizarnoj zanimljivosti. U odnosu na usporedive zemlje, primjerice Njemačku, javni toaleti u skandinavskim zemljama su na mnogo nižoj razini uređenosti i čistoće. U kafićima u centru Stockholma, pogotovo u starijim zgradama, često postoji samo jedan toalet za oba spola, ispred kojeg se nerijetko stvori manji red strpljivih čekača, nešto što je kod nas prilično teško zamisliti.

U mnogim starijim zgradama stanovi nemaju vlastite sanitarije nego su one zajedničke, etažne. U starom dijelu Stockholma, Gamla Stanu, neki od vrlo skupocjenih stanova nemaju vlastiti sanitarni čvor. Na prvi pogled začudno je kako si tako bogate države i društva takvo što dopuštaju. Premda ne postoji službeno objašnjenje, može biti da hladna klima podrazumijeva drugačije higijenske minimume nego toplije klime te da skandinavska pragmatičnost jednostavno nalaže da ne treba ulagati u nešto što nije potrebno. 

Proputujte Skandinaviju kako biste naučili zašto žive tako dobro. Dio odgovora sigurno se skriva u poimanju razlike između bitnog i nebitnog te primjeni te spoznaje. Društva su to usmjerena na stvarnog čovjeka od krvi i mesa, njegove intrinzične potrebe i interese. Solidarnost i briga za sugrađanina način je ulaganja koji se višestruko vraća. Premda je nemoguće preslikati ovu društvenu organizaciju na druga područja, osnovna vrijednosna načela skandinavskih društava, skrojena po mjeri čovjeka, svakako bi trebalo imitirati.