Zima u Švedskoj: bajka u 10 slika

Osim snježnog pokrivača na kojemu možete uživati u nizu aktivnosti, za sve ukuse i generacije, zateknete li se u Švedskoj u ovo doba godine, iskoristite vrijeme i za obilazak božićnih sajmova. Oni tamo mirišu na cimet, đumbir, tople vafle i kuhano vino, a svakako kušajte i tipična švedska jela. Uživajte u fiki, bez koje su život i odmor u toj zemlji nezamislivi. Doživite neke od blagdanskih običaja te na sjeveru zemlje upoznajte narod Saami i njihovu kulturu. Posluži li vas dobro vrijeme i malo sreće, mogli biste „uloviti“ i očaravajuće prizore polarne svjetlosti. Odmor u toj nordijskoj zemlji je nesumnjivo neobično i nezaboravno iskustvo koje ćete pamtiti za cijeli život.

1. Idiličan zimski krajolik

Osim dobro organizirane i uređene zemlje, prve pomisli na Švedsku mnogima su i iznimna ljepota očuvane nordijske prirode, guste šume, planine, arhipelag sa stotinama otoka i tipične drvene crvene kuće koje se bore za pažnju u tom krajoliku. U zimskim mjesecima ti prizori pod snježnim pokrivačem i u okruženju zaleđenog mora izgledaju još bajkovitije. Ukratko, idila kojoj nema kraja i za koju će vam trebati veća memorija na kartici fotoaparata.

2. Aktivno po snijegu

Alpsko skijanje, skijaško trčanje ili hodanje, sanjkanje, klizanje, snowboarding, jahanje po snijegu, planinarenje, ribolov na ledu, zimsko kupanje, vožnja motornim sanjkama, zabava u snježnom parku, karting na ledu… Niz je aktivnosti u kojima možete uživati na svježem zraku u snježnom švedskom krajoliku, a poseban je doživljaj i vožnja saonicama koje vuku psi ili sobovi.

3. Lov na polarnu svjetlost

Zahvaljujući blizini Arktičkog kruga i magnetskog sjevernog pola, sjever Švedske u redu je najboljih lokacija za promatranje polarne svjetlosti (Aurora Borealis), svjetlosnog spektakla zbog kojeg brojni turisti i „lovci“ na taj prirodan fenomen iz raznih krajeva svijeta hrle u nordijske zemlje. Zbog utjecaja Golfske struje sjever Švedske je za nijansu topliji u odnosu na ostala područja na kojima je moguće promatrati Auroru (poput Kanade i Sibira), što ga čini još poželjnijim za tu aktivnost. Područje od Jokkmokka (švedska Laponija) do sjeverne granice s Norveškom najsigurnije je za “uloviti” taj nebeski spektakl. Lovcima na Auroru su omiljene lokacije Nacionalni park Abisko, Jukkasjärvi, Tärendö ili bilo gdje u divljini švedske Laponije. Krenete li u tu avanturu, imajte na umu da iako putujete na sjever Švedske, nikad nema sto posto garancije da ćete je i vidjeti. Mnogo se čimbenika mora “poklopiti”. Najveća mogućnost da je vidite je u hladnim, tamnim i vedrim (bez oblaka) zimskim noćima, bez mjesečine, I to na lokaciji daleko od bilo kakvog svjetla civilizacije, a preduvjet je i povećana solarna aktivnost. Sezona Aurore Borealis traje od kraja rujna do početka travnja.

Savjet plus: Prije odlaska u lov na polarnu svjetlost opremite se rezervnim baterijama za fotoaparat, stativom i iznimno toplom, slojevitom odjećom. Tople rukavice, kapa i čizme se podrazumijevaju.

4. Jedinstven Saami narod

Boravak na sjeveru Švedske iskoristite i za upoznavanje kulture, običaja i načina života autohtonog Saami naroda koji nastanjuje Laponiju. To je veliko područje koje obuhvaća dijelove sjeverne Švedske, Norveške, Finske i Rusije. U Švedskoj ih živi oko 20 tisuća, a osim Laponcima, nazivaju ih i gospodarima sobova jer su uz te životinje od pamtivijeka vezani. Meso sobova (suovas) temelj je njihove gastronomije. Od kože sobova izrađuju tradicionalnu odjeću i čizme, a sa sobovima i putuju. Saami su nomadski narod, a za sebe će često reći da su “ljudi sunca i vjetra”. Osim sa sobovima, bave se ribolovom, lovom, izradom rukotvorina i turizmom. Turiste organizirano vode u lov na polarnu svjetlost, voze ih saonicama koje vuku sobovi, a u novije vrijeme se bave i eko turizmom. Budete li njihovi gosti, ponudit će vas mesom sobova, svježom i sušenom ribom, dimljenim jelima, domaćim kruhom i slasticom od močvarnih jagoda, a otpratiti jojkom, posebnom tehnikom pjevanja koju čuvaju od zaborava. No, imajte na umu da je boravak u švedskoj Laponiji zimi samo na najhrabrije – temperatura tada doseže i do -40°C!

5. Za švedskim stolom

Švedska gastronomija inspiraciju crpi iz svojih ruralnih područja. Obalni dio zemlje, jezera i rijeke obiluju ribama i školjkama, dok su guste šume pune raznih bobica, gljiva i divljači. Svi oni pronalaze posebno mjesto na švedskom stolu. Tipična švedska jela, na koja ćete nailaziti u restoranima diljem Švedske, su i mesne okruglice u smeđem umaku s pire krumpirom i džemom od planinskih brusnica te losos s krumpirom i umakom od kopra. Losos, dimljeni ili pečeni, obavezan je na svakom blagdanskom stolu ili slavlju u Švedskoj.

Nije tajna da Šveđani obožavaju slatko. Najradije se slade mekim i sočnim pužićima s cimetom (koje ćete pronaći u svakoj kavani i pekarnici), pitom od jabuka, borovnica ili brusnica te raznim drugim kolačima i keksima. Svakako kušajte i semlu, tradicionalni zimski kolač s bademima i šlagom u kojem najčešće uživaju od siječnja do ožujka, a posebno na pokladni utorak. Kada je riječ o tortama, Princess torta je nezamjenjiva kada je u pitanju bilo kakvo slavlje u Švedskoj. Ključni sastojci su joj šlag, krema od vanilije i zeleni marcipan. Najpopularnije švedske palačinke su one od krumpira s džemom od planinskih brusnica.

Pojam “švedski stol” podrazumijeva vrstu skandinavskog obroka pri čemu se na velikom stolu poslužuje više hladnih i toplih jela od različitih namirnica. Tako pripremljen stol se gostima može ponuditi za doručak, ručak i večeru, a gost sam bira te uzima što i koliko hoće. Na originalnom švedskom stolu uvijek su prisutne tri namirnice: kruh, maslac i sir. Stol je postao globalno poznat 1939., kada je na Svjetskoj izložbi u New Yorku prvi put ponuđen u švedskom paviljonu, u restoranu “Tri Krune”.

Šveđani obožavaju i piknike te pripremanje jela u prirodi, u dobrom društvu, pa ih prakticiraju tijekom cijele godine.

6. Fika – više od tradicije

Fika, švedski ritual ispijanja kave, tradicija je koju svakodnevno, i po više puta tijekom dana, njeguje svaki stanovnik Švedske. Ona je, reći će Šveđani, puno više od samog ispijanja kave. Fika je sastavni dio života, predah, sinonim za kvalitetno provedeno vrijeme u društvu obitelji ili prijatelja, vrijeme za opuštanje i uživanje u nekom od restorana ili barova. Uz kavu, sastavni dio fike su i slastice. Najčešće su to pužići s cimetom, razne torte i keksi, pa čak i otvoreni sendviči. Da, Šveđani su poznati sladokusci te se nalaze u samom vrhu svjetskih potrošača kave i slatkiša.

Poput Šveđana, svakog dana tijekom boravka u Švedskoj odvojite vrijeme i za fiku. Bar jednom, a poželjno je i više puta.

7. Božićni sajmovi

Od Stockholma do Gothenburga i Malmöa u vrijeme adventa očekuju vas čarobni božićni sajmovi. Jedan od najstarijih je onaj koji se već duže od stoljeća održava u starom dijelu Stockholma, na trgu Stortorget, svakog vikenda u prosincu, sve do Božića. U tamošnjim sajamskim kućicama pronaći ćete rukotvorine domaćih umjetnika, blagdanske ukrase i domaća jela, slatkiše i nezaobilazno švedsko kuhano vino (glögg). Prilika je to za obaviti blagdanski shopping za svoje najdraže ili nabaviti nove ukrase za dom. U ulici Skeppsbron svake se godine s oko pet tisuća lampica kiti ogromno pravo božićno drvce, jedno od najvećih na svijetu, visoko 38 metara te ukrašeno s velikom zvijezdom na vrhu.

Prava blagdanska čarolija očekuje vas u zabavnom parku Liseberg u Gothenburgu, gdje se već sredinom studenog otvara najveći švedski božićni sajam i ostaje otvoren sve do 23. prosinca. Više od pet milijuna svjetlucavih lampica tamo stvara ugođaj kao da ste ušetali u kakav film ili bajku. I božićni sajam u Malmöu vrijedan je posjeta i odlična je prilika za kušati tradicijske švedske slastice i druga jela.

8. Dan sv. Lucije

Svake godine 13. prosinca Šveđani slave dan sv. Lucije, zaštitnice vida, koja simbolizira svjetlo usred tamne švedske zime. Središnji događaj dana je procesija koju predvodi djevojka ili djevojčica koja predstavlja sv. Luciju, obučena u bijelu haljinu s crvenim pojasom te pritom nosi krunu svijeća na glavi. Osim nacionalne procesije, organizira se i niz regionalnih, a gotovo i svaka škola, predškola i vrtić biraju svoju Luciju te organiziraju procesiju. Tijekom procesije se pjevaju tradicionalne pjesme, a izabrane djevojke posjećuju i bolnice te domove za starije i nemoćne osobe, šireći pritom radost. Slastice koje obilježavaju taj dan su keksi od đumbira te peciva s grožđicama i okusom šafrana (Lussebulle), a sve se gricka uz kavu i kuhano vino.

9. Unikatan, ledeni smještaj

I kada je riječ o smještaju Švedska, onim odvažnijima, nudi jedinstveno iskustvo – boravak u ledenom hotelu, Icehotel, smještenom u Jukkasjärviju, 200 km sjeverno od Arktičkog kruga. Hotel je u potpunosti izgrađen od leda i snijega, a sastoji se od soba, bara, umjetničkih instalacija, predvorja, recepcije i crkve. Od leda su izrađeni čak i krevet i stolci te čaše u baru. Svakog proljeća hotel i ledene skulpture umjetnika se otope nazad u rijeku Torne, iz koje se led ponovno svake zime prikuplja te tada iznova počinje gradnja hotela i umjetničkih skulptura koja traje od prosinca do travnja. Umjetnici iz cijelog svijeta tada dolaze u taj sjeverni švedski gradić kako bi svojom kreativnošću uljepšali ledene zidove, podove i stropove hotela te izradili ledene skulpture. Jedinstveno, zar ne? Gosti Icehotela su često nagrađeni i očaravajućim prizorima polarne svjetlosti.

Info plus: Prvi ledeni hotel u svijetu je izgrađen 1989. u Jukkasjärviju, sjeverno od Arktičkog kruga u Švedskoj.

10. Prestižna Nobelova nagrada

Najpoznatiji Šveđanin svih vremena nesumnjivo je znanstvenik Alfred Nobel kome je u čast i znak sjećanja 1895. ustanovljena Nobelova nagrada. Dodjeljuje se svake godine, 10. prosinca, pojedincima i organizacijama za akademska, kulturna i znanstvena postignuća u području fizike, kemije, psihologije, medicine i književnosti te za doprinos miru u svijetu. Od svojih početaka, 1901., tradicionalno se dodjeljuje u Stockholmu, u Koncertnoj dvorani, u prisutnosti kraljevske obitelji i predstavnika Švedske akademije. Nakon dodjele nagrada, uvijek je organiziran gala banket u Gradskoj vijećnici Stockholma koji se sastoji od tri slijeda jela te od zabavnog programa i plesa. Tijekom večeri ženski zbor tradicionalno nosi cvijeće do stolova, spuštajući se niz stepenice Plave dvorane Gradske vijećnice. Zanimljivo je da se u cvjetnim aranžmanima na banketu koristi cvijeće donirano iz talijanskog grada Sanremo, gdje je Nobel proveo svoje posljednje godine života. Puno informacija i zanimljivosti o životu Alfreda Nobela, samoj nagradi i dosadašnjim nobelovcima otkrit će vam Nobelov muzej u Stockholmu.

Od svih nagrada, jedino se Nobelova nagrada za mir dodjeljuje u norveškoj prijestolnici Oslu budući da su početkom 20. stoljeća, od kada se nagrade dodjeljuju, te dvije države bile unutar Kraljevine Švedske.

Otvorite tipTravel magazine i pronađite inspiraciju za putovanja Hrvatskom i svijetom: 

www.tiptravelmagazine.com