Zemlja u kojoj iz dana u dan raste naša dijaspora: upoznajte ljepote Irske
Zbog sličnosti naših zemalja o Irskoj se često govori kao o atlantskom ekvivalentnu Hrvatske
Zbog prostorne udaljenosti Hrvatska i Irska povijest nisu previše isprepletene.I politički centri koji su imali dominantan utjecaj na te dvije države uglavnom su različiti. Irci su keltski ogranak indoeuropske skupine naroda, fizionomijom su različiti od nas, a vrlo su različiti i jezici kojima danas govorimo, kao i oni kojima smo govorili u prošlosti.
Irska ima specifičan brežuljkasti reljef, a klima i vegetacija definirani su utjecajem Atlantskog oceana. Riječ je, dakle, o vrlo različitim državama, svaka na svom rubu Europe, no istodobno su sličnosti tolike da često o Irskoj govorimo kao o atlantskom ekvivalentu Hrvatske. Naime, riječ je o katoličkoj zemlji približno iste veličine i broja stanovnika, odnosno „malom“ narodu koji se za svoj integritet i samostalnost morao izboriti u ambijentu hegemonije većih i jačih susjeda.
Teška povijest još je jedna sličnost, a kao i Hrvatska, Irska ima veliku dijasporu razasutu po cijelom svijetu – najviše Iraca danas živi izvan Irske. Dakle, predlažemo vam da se uputite na ovaj zeleni otok čije stanovnike nazivaju najponosnijim na svijetu kako biste spoznali univerzalnost temeljnih ljudskih težnji te nekih principa povijesti društva bez obzira na razlike uvjetovane geografskim položajem. Dodatni razlog je i odlazak tisuća stanovnika Hrvatske u Irsku zbog mnogo većih mogućnosti zapošljavanja te općenito boljih uvjeta za život. Stoga dvije države poznate po svojoj dijaspori veže i sve veća hrvatska dijaspora u Irskoj.
Dublin prepun atrakcija
Ovaj put ograničit ćemo se na Dublin (na irskom Baile Átha Cliath), glavni grad, a irsku provinciju sačuvat ćemo za posebnu priču. Nakon slijetanja u dablinsku zračnu luku (mogući su direktni letovi iz Hrvatske) do grada možete redovitom autobusnom linijom ili, naravno, taksijem.
Preporučujemo da odmah kupite Dublin Pass, kartu koja vam omogućuje korištenje javnog prijevoza koji nije preskup, svakako jeftiniji nego u, primjerice, Londonu. Dublin nema podzemnu željeznicu pa javni prijevoz podrazumijeva autobuse i tramvaje. Ako ste prvi put u gradu, za snalaženje, uz kartu, svakako se obratite i vrlo ljubaznim vozačima.
Jedna od zanimljivosti Dublina su i šarena vrata – naime, mnoga ulazna vrata u gradu obojena su u neku jarku boju
Kako je grad relativno malen, glavne atrakcije okupljene su na malom prostoru pa ostajete li malo dulje, uz dobro planiranje može vam ostati vremena i za izlet izvan grada kako biste uživali u prekrasnim irskim krajolicima.Premda nije velik, Dublin obiluje atrakcijama. Žila kucavica grada je najpoznatija gradska ulica O’Connell u kojoj počinje i završava svako razgledavanje Dublina. Iz ulice O’Connell izviru mnoge sporedne uličice koje su vrijedne istraživanja. Među specifičnostima izdvajamo statue – Dublin je poznat po velikom broju statua važnih osoba iz povijesti koje se nalaze na ulicama grada i kojima Irci, poznati i po smislu za humor, daju šaljive nadimke. Pri šetnji gradom obavezan je i obilazak velebne zgrade pošte te Phoenix Parka, najvećeg javnog parka u Europi.
Guinness i legende o vratima
Dublin krase i lijepi gregorijanski trgovi poput Trga Merrion na kojem je kuća Oscara Wildea. U ulici Kildare možete obići kuću Brama Stokera, autora “Drakule”, a u blizini se nalazi i sveučilište Trinity, kao i srednjovjekovna četvrt s anglikanskim crkvama. Predah od obilaska možete potražiti u jednom od poznatih irskih pubova, a bio vam potreban predah ili ne, morate ući u Guinness Storehouse, najpoznatiju turističku atrakciju Dublina. Ondje je bogata izložba vezana uz povijest i proizvodnju najpopularnijeg irskog piva Guinness. Cijena ulaznice, naravno, uključuje i degustaciju.
Predah od obilaska možete potražiti u jednom od poznatih irskih pubova, a bio vam potreban predah ili ne, morate ući u Guinness Storehouse, najpoznatiju turističku atrakciju Dublina
Jedna od zanimljivosti Dublina su i šarena vrata – naime, mnoga ulazna vrata u gradu obojena su u neku od jarkih boja. Ima ih svakakvih: plava, žuta, ljubičasta, zelena, crvena… Dvije su priče vezane uz nastanak tog običaja. Jedna kaže da su engleske vlasti naložile stanovnicima Dublina da oboje vrata u crno kad je umrla kraljica Viktorija, a oni su ih, iz inata, obojili živopisnim bojama. Druga kaže da su ih obojile žene kako bi svojim pijanim muževima pri povratku iz noćnog provoda olakšale pronalazak pravih vrata, a time i pravog kreveta.
Koja od te dvije priče je točna, doznajte ondje gdje je i nastala,među Ircima, ljudima o kojima ne možete čuti ništa loše. Postoje mjesta koja su ambivalentna, koja kod različitih posjetitelja pobuđuju suprotne doživljaje – neki ih ne podnose, neki ih obožavaju. Irska nije jedno od tih mjesta, doživljaji kod svih posjetitelja su isti. Kakvi? Pa znate već.