Zaputite se u Podravinu – kraj gdje sjeverac bistri misli i donosi svježinu

Hrvatska se polako ali sigurno budi iz sna, neki bi rekli noćne more, zvanog koronavirus. Život se, također polako, vraća u normalu. No, zasad, radi se o novoj normali uvelike obilježenoj pandemijom, a u ozlijeđenom Zagrebu i razornim potresom. U sljedećim mjesecima normalno će zapravo biti ono što nikad nije bilo. Možda je to prilika da posjetite mjesta na kojima nikad niste bili, izolirana i rijetko naseljena mjesta, bez gužvi i velike cirkulacije ljudi. A opet divna.

Na obalama Drave i okolnih šljunčara

Velik dio djetinjstva i mladosti proveo sam u Podravini. Kupajući se i pecajući na obalama Drave i okolnih mrtvica i šljunčara. Kako bi se povećala vjerojatnost ulova, za ribolov se treba ustati rano, po mraku, da bi se na vodi bilo zorom taman prije izlaza Sunca. Sve je vlažno od obilne rose, paučina je od nje svinuta, kukuruzi dokle pogled seže, vlažni. Zagasito narančaste nijanse, svježe je ali jarko svjetlo s istoka nagovještava dolazak toplih sati, nigdje nikoga, zvon pijetlova i preleti vrabaca. Sami smo. Mi, šljunčani makadam i Podravina.

Osjećaji koje pamtim iz tih odlazaka na Dravu su koliko pamtljivi i intenzivni toliko i teško opisivi. Radi se o nostalgiji, smirenosti i osjećaju povezanosti s okolnom prirodom, s maglom i rosom, ljudima, poviješću kraja i svojim precima iz ove ravnice. Naravno, radi se o unutarnjem svijetu, običnoj psihologiji, igri asocijacija. Briga vrapca za te stvari, Drava teče neovisno, a preci spavaju čvrsto, neki vječnim, neki noćnim snom. No čini mi se da opisani ambijenti imaju slično djelovanje na mnoge ljude. Velika rijeka, ravnica, miris vode, miris vlažne zemlje, mirisi polja i podražaji praskozorja. Malo tko se u takvom ambijentu posvađa ili potuče, istovremeno malo tko je spram njega ravnodušan.

Podravina je još uvijek ona stara, bez glumljenog turističkog smiješka

Podravina za ostalima regijama hrvatske Panonije nimalo ne zaostaje po bogatoj povijesti, kulturi i tradiciji. Najizoliraniji je to dio nizinske Hrvatske. Naime, ne nalazi se na glavnim prometnim pravcima. Oni smjera sjever-jug nalaze se zapadnije, oni smjera istok-zapad nalaze se južnije. Nema autoputa i nema brze ceste. Izoliranost je posebno izražena u Prekodravlju koje je s južne strane omeđeno Dravom, sa sjeverne mađarskom granicom. To su i razlozi zbog kojih je turizam slabije razvijen nego u Hrvatskom zagorju ili Slavoniji. No, upravo zato neka vam

Podravina postane mamac. Turistička potražnja mijenja krajeve, šminka ih i čini pomalo prijetvornima. Stvarne osobine kraja ustupaju mjesto hinjenim osobinama, a srdačni smiješak dobrodošlice smjenjuje glumljeni smiješak vabljenja na potrošnju.

Podravina je još uvijek ona stara, prijala vam ili ne, upoznat ćete je u njenoj stvarnosti. Centar Podravine je Koprivnica, grad s baroknom jezgrom, najpoznatiji je po prehrambenoj industriji Podravka. Drugi važan centar Podravine je Đurđevac, idilični gradić s poznatim Starim gradom i nadaleko poznatom legendom o Picoku. U Starom gradu danas se nalazi galerija kao i stotine eksponata koje je gradu darovao naivni slikar i kolekcionar Ivan Lacković Croata. U blizini utvrde svakog lipnja organizira se Picokijada, manifestacija u čijem je središtu spektakularno uprizorenje borbe s Turcima.

Đurđevac, Hlebine, Gruntovčani

Od prirodnih fenomena Đurđevac je poznat po „đurđevečkim peskima“, pješčanom pedološkom pokrovu koji je nastao riječnim nanosima i djelovanjem vjetra. Nekad je pridravski dio Podravine imao velike površine nalik na pustinju s pravim pješčanim dinama, no velik dio kraja znatno mijenja svoj izgled u doba Marije Terezije, kada je Podravina sustavno pošumljena. Pri obilasku Podravine nezaobilazne su Hlebine, centar svjetski poznate škole podravske naive umjetnosti. Obiđite imanje obitelji Generalić sa starom kućom Ivana Generalića te galerijom i ateljeom Josipa Generalića. U Hlebinama se nalazi i Galerija naivne umjetnosti pod upravom Muzeja grada Koprivnice. Mnogo je još zanimljivosti u Podravini, i putujući po navedenim destinacijama otkrivat ćete ih.

Mladen Kerstner u svojim je Gruntovčanima opisao Podravinu vjerno kao što karikatura oslikava čovjeka. Podravina Gruntovčana jest Podravina no s prenaglašenim specifičnim obilježjima i karakternim manama likova, kako to obično i bude u dramskim djelima. Karikatura stvarnosti je i turistička ponuda kraja koja naglašava njegova pozitivna obilježja. Mjeru između te dvije krajnosti najbolje odredite sami u kraju gdje sjeverac bistri misli, donosi svježinu i iskonu produljuje rok trajanja.