To se ne propušta: buđenje proljeća u šarenilu samoborskoga karnevala

Na dodiru civilizacija, kultura i religija Hrvatska je, sasvim logično, zemlja s mnogo identiteta. Šarenilo prirodnih raznolikosti dodatno je ukrašeno i onim kulturnim.

Jedna od glavnih odrednica kulturnog identiteta Lijepe Naše jest brojnost i raznolikost karnevalskih događanja. Najveći broj karnevala izdanak je katoličke tradicije, održavaju se u razdoblju prije korizme. Hrvatski nazivi su maškare, mesopust, poklade i fašnik.

Premda je kršćanska tradicija jedna od najdugovječnijih u povijesti, karnevali su još stariji pa su tako, primjerice, u antičkom Rimu priređivane poznate bakanalije i saturnalije. Vodeća karnevalska regija u Hrvatskoj je svakako Kvarner. Brojnost događanja, sudionika i posjetitelja te raznolikost programa svrstavaju Rijeku i Kvarner u najdinamičnije europske karnevalske aglomeracije.

Odmah iza Riječkog, najveći je karneval Samoborski fašnik s karakterističnom tradicijom satiričke prezentacije političke situacije u gradu i zemlji. Ove godine od 2. do 13. veljače održava se 192. Samoborski fašnik, a detaljne informacije o programu i događanjima možete pronaći na službenoj internetskoj stranici.

O standardu i razini kulture mnogo govori i to što ćete u rječici Gradni u središtu Samobora vidjeti debele potočne pastrve, vrlo osjetljive na bilo kakvo zagađenje

Grad po mjeri čovjeka

Navečer, 2. veljače, fašnik se otvara na glavnom samoborskom trgu. Tim događajem počinje bogati program koji se sastoji od različitih maskiranih povorki i tematskih događanja, koncerata, nastupa, plesnih programa, performansa… Prvi dan na redu su maskirani srednjoškolci, sljedeća dva dana u prijepodnevnim satima na red dolaze dječje maskirane grupe, a poslijepodne i navečer šareni program i koncerti naših najvećih glazbenih zvijezda te onih drugih poput stand-up komičara Željka Pervana.

Brojnost i raznolikost događanja jamče da će svatko pronaći nešto za sebe. Karnevalska događanja prate i drugi segmenti samoborskog turizma pa tako i ugostitelji imaju bogat program. Tijekom fašnika moći ćete uživati u obilju samoborske gastronomske ponude, kako u gradskim restoranima, tako i na uličnim štandovima. Zadnji dan program kulminira suđenjem Princu Fašniku te njegovim spaljivanjem.

Fašnik vam može biti povod za odlazak u Samobor, no ne mora biti i jedini razlog. Ovaj grad sa svojom okolicom pruža brojne sadržaje. Samobor je jedan od naših najslikovitijih gradova. Premda blizu Zagreba, nije previše izgrađen. Sa svojim središnjim trgom, crkvama, idiličnim ambijentom i dobrostojećim stanovnicima, Samobor podsjeća na neki njemački gradić po mjeri čovjeka. Samobor je Zagrebu ono što je Potsdam Berlinu. O standardu i razini kulture mnogo govori i to što ćete u rječici Gradni u središtu Samobora vidjeti debele potočne pastrve, vrlo osjetljive na bilo kakvo zagađenje. Razmislite koliko ima gradova u Hrvatskoj ili Europi u čijem samom središtu žive pastrve u prirodnom vodotoku.

>> Zanimat će vas: Od dubina spilja do idiličnih vrhova Gorskog kotara, koji predstavlja idealnu destinaciju za zimski odmor. Klikom na link otkrijte kako si uljepšati hladne dane. <<

Pravo mjesto za sladokusce

Samobor i okolica poznati su i po gastronomskoj ponudi. U gradu su brojni izvrsni restorani. Izbor ukusnih domaćih jela je velik i lako ćete ih naći na internetu pa ih nećemo sve nabrajati, samo ćemo napomenuti da s pastrvom Kod Gabreka ne možete promašiti. A evo i ideje za jedan obilan doručak koji će vas „držati“ sve do večere – u restoranu Kod spilje, u Otruševcu, naručite omlet s vrganjima. Najpoznatija slastica u Samoboru su svakako samoborske kremšnite, no ako mene pitate, riječ je o popularnom brendu upitnog sadržaja. Kako je potražnja za kremšnitama velika, često se služe tek pripravljene, još tople s intenzivnim okusom po jajima. Nešto između slastice i kajgane. Zapravo, svi drugi kolači koje sam kušao u Samoboru, uvijek su mi bili ukusniji od kremšnita.

Jedna od savršenih destinacija za uživanje u kasnim zimskim danima su Žumberak i Samoborsko gorje. Taj brdsko-planinski sustav nalazi se na točki spajanja triju geografskih cjelina – Panonije, Dinarida i Alpa, te obiluje prirodnim zanimljivostima i pejzažima nadnaravne ljepote. U Žumberačkom gorju živi populacija grkokatolika, potomaka preseljenih senjskih uskoka, a u mjestu Stojdraga nalazi se Muzej uskoka. U Sošicama, u samom srcu Žumberka, nalazi se samostan sestara bazilijanki s bogatom i zanimljivom etnografskom zbirkom.

Karneval predstavlja zametak novog života, kraj hladnoće, bolje sutra… Ima svrhu razbuditi uspavane ljude i razgaliti optimizam

Zalutali medvjedi

Mnogo je prirodnih vrijednosti pa je područje Žumberka i Samoborskoga gorja 1999. godine proglašeno parkom prirode. Uz standardne načine upoznavanja prirodnih ljepota kao što su pješačenje i planinarenje, a kako biste stekli dojam o veličini ovog područja, predlažemo da se provozate vijugavom, ali uščuvanom i sigurnom brdskom cestom od Samobora i Bregane preko Stojdrage, Budinjaka, svratite u Sošice te se spustite u Krašić.

Riječ je o zaista velikom području očuvane prirode, a da je to Zagrebu najbliža prava divljina, govori činjenica da je to područje istočna granica kretanja medvjeda iz Slovenije i Gorskog kotara. No, bez brige, riječ je o iznimno rijetkim posjetima kojima svjedoče jedino tragovi, bez susreta uživo. Bez obzira na koju se destinaciju odlučili u prvoj polovici veljače, fašnik je svakako place to be.

Kao i svi običaji, i karnevali imaju svoju utilitarnu dimenziju u kontekstu prirodnih ciklusa. Nije slučajno što se sve odvija nakon kulminacije zime. Karneval predstavlja zametak novog života, kraj hladnoće, bolje sutra… Ima svrhu razbuditi uspavane ljude, razgaliti optimizam i ambiciju stisnutu u kostima i mišićima zgrčenim od sjeverca i mraza. A tu je i čišćenje prije novog uzleta – razuzdanim plesom iz ljudi se otire obijest koja se nataložila u dugim zimskim noćima.