Seoski turizam – bajkoviti spoj prirode i gastronomije

Tradicija je jedan od onih širokih, maglovitih pojmova koji upravo zbog tih karakteristika ima i široku upotrebu. Mnogi ga koriste kao ukrasni pridjev, kao argument koji nešto opravdava sam po sebi. Mnogima je, pak, tradicionalnost negativan pojam koji sugerira zastarjelost i nazadnost. Kritičari nekih tradicija često sami održavaju tradiciju svojom kritikom. Sjećam se kolegice iz srednje škole, odjevene u crno, s cipelama Dr. Martens, koja je smatrala da tradicije služe tome da se ruše. Pritom je previdjela da je imati takav stav u njezinim godinama jedna od najduljih i najsveprisutnijih tradicija naše vrste te da bi mnogo avangardnija bila da se u školi pojavila u narodnoj nošnji sa zlatnim dukatima.

Ako želimo biti ozbiljni u određivanju prema bilo kojem pojmu, prvo moramo definirati koja je to stvarnost koju on označava, a zatim vidjeti kako ta stvarnost utječe na onu ukupnu. Kao i mnogi drugi pojmovi, tradicija bez objašnjenja svog značenja i potkrepe svoje vrijednosti ostaje samo fraza, epitet za neke, etiketa za druge.

Seoski turizam – važna karika u razvoju kontinentalnog turizma

Kad govorimo o putovanjima Lijepom Našom u kontekstu tradicije, na prvom su mjestu destinacije seoskog turizma, dijela turističke ponude koji se znatno razvio u posljednjih desetak godina. Mnogi su aspekti koji taj dio turističke ponude čine važnim.

Riječ je o gospodarstvima koja imaju iznimno važnu ulogu u razvoju kontinentalnog turizma, koliko potencijalnog toliko i nerealiziranog. Naime, prema svim statistikama jako je daleko od onog uzobalnog. Seoska domaćinstva važna su i zbog očuvanja identiteta koji možda nekima nije važan, ali iznimno je važan u kontekstu razvoja turističkih proizvoda, marketinga i brendiranja. Identitet je taj koji će učiniti razliku i privući nekog Nijemca ili Francuza da prokrstari Slavonijom i Moslavinom.

I ono što je posebno važno, seoska su domaćinstva iznimno vrijedna u ambijentu današnjice, brze, stresne, s mnogo loše, brze hrane, zagušljivih ureda i sjedenja pred monitorima. Ljudi su različiti, s različitim ukusima, afinitetima i različitim željama povezanim s njihovim načinom života. Poput drveća su od kojih svako ima različitu krošnju s jedinstvenim spletom grana, no sve grane ishode iz debala koja su, mnogo više nego krošnje, nalik jedno drugome. Tako i naše različitosti počinju tek nakon određene razine ispod koje većina nas ipak nalikuje. Malo kome je odbojan pjev ptica koji odzvanja zelenim krajolikom, prizor drvene kuće u prirodi, okus domaće hrane, čist zrak, miris pokošene trave…

Možda negdje u svemiru postoji vrsta čija je biologija optimizirana za život u hrpi betona, čelika i stakla. Mi ta vrsta nismo, što je očito svakom stanovniku grada kada posjeti selo. Seoski turizam čuva, dakle, objektivne vrijednosti koje nisu stvar ukusa nego naših bioloških činjenica. Kako u Hrvatskoj danas ima mnogo seoskih domaćinstava, spomenut ćemo samo nekoliko reprezentativnih i pionirskih primjera u panonskoj Hrvatskoj.

Seoski turizam Kezele

Jedan od bisera je svakako seoski turizam Kezele u Šumećanima u blizini Ivanić Grada, dakle i Zagreba, iz kojeg dolazi najviše gostiju. Ovo je gospodarstvo u počecima razvoja ovog oblika turizma vjerojatno najviše pridonio njegovoj promociji. Grešna Gorica, na brijegu nasuprot Velikog Tabora, najpopularnije je domaćinstvo u Hrvatskom zagorju i, premda nije uvijek tako, ovdje je popularnost popraćena kvalitetom.

Baranjska kuća

Svakako preporučujemo da posjetite Lonjsko polje i slikovita sela s karakterističnom posavskom arhitekturom. Na istoku Hrvatske izdvajamo Baranjsku kuću u Karancu s brojnim iskonskim elementima ambijenta. Etno zbirka, stogodišnje, ali potpuno funkcionalne krušne peći od gline i slame u kojima se peče peka, šarani na rašljama, tronošci s kojih vise kazani u kojima se krčka fišpaprikaš…

Navedeni primjeri samo su djelić mozaika seoskih domaćinstava hrvatske Panonije i peripanonskog prostora. Seoskog turizma ima sve više i sa sve bogatijom i raznovrsnijom ponudom te će činiti sastavni dio budućnosti kontinentalnog turizma. Jesen je, iskoristite je. Neke se stvari ne mogu kupiti novcem. Neke živote pak nemamo vremena živjeti. Nema veze. Kad za malo novca i uz malo vremena možemo – na selo.