Istražite manje poznate zanimljivosti o Zagrebu

Već posljednjih godinu dana, od početka pandemije, putovanja su nam pala u drugi plan. Razgledavanje mnogih atrakcija, pogotovo onih u unutarnjim prostorima, trenutno su još moguća samo u našim mislima. No, tome se, vjerujemo, već polako nazire kraj. U međuvremenu radoznalom turistu u sebi bar malo udovoljite. Turistički trendovi više nego ikad prije potiču na otkrivanje lokalnih atrakcija i zanimljivosti, s naglaskom na one u vanjskom prostoru, nad čijom ljepotom bdije samo otvoreno nebo. A takvih je u Hrvatskoj uistinu mnogo.

Krenite od metropole – zagrabite koracima po Zagrebu i otkrijte manje poznate zanimljivosti, o kojima ponešto znaju još samo starije generacije Zagrepčana. Uvjereni smo da ćete se ugodno iznenaditi…

Prozori varke na Muzeju grada Zagreba

Nije tajna da je zagrebački Gornji grad velika riznica priča i zanimljivosti te čuvar brojnih događaja iz života grada, tzv. štikleca. Jedna od zanimljivosti veže se uz Muzej grada Zagreba u Opatičkoj ulici. Naime, na Gornjem gradu nekad su živjeli pučani koji nisu imali puno novaca, niti mogućnosti za školovanje djece. Ipak, djecu je trebalo naučiti čitati i pisati, pa su se dosjetili te u Zagreb pozivali različite redove opatica i svećenika kako bi ih podučavali. Tako su u zgradu današnjeg Muzeja grada Zagreba došle časne sestre iz reda svete Klare, koje su zagrebačku gornjogradsku mladež učile čitati, pisati i svirati. Međutim, u starom je Zagrebu postojao nepisan zakon da svaka imućna i plemenitaška obitelj mora dati jednu kćer u taj red. Kada bi se djevojka upisala u red Klarisa, što vrijedi i danas, do kraja života nije smjela imati kontakt s vanjskim svijetom. Većina djevojaka to nije željela. Kako bi ih nagovorili i, na neki način, zavarali, naposljetku su na pročelje zgrade ucrtali prozore, tzv. prozore varke. Oni se i danas mogu vidjeti na zgradi Muzeja grada Zagreba. Ulica je kasnije, po opaticama, dobila naziv Opatička vulica…

Dešifriranje najljepšeg zagrebačkog krova

Jedan od najpoznatijih motiva Zagreba, ali i Hrvatske, je krov crkve sv. Marka, iz 13. stoljeća. Svi ćemo se složiti da je atraktivan, no koliko vas uistinu zna (ili se sjeća) što točno predstavljaju njegovi grbovi i simboli? Da vas podsjetimo… S lijeve strane krova tri su stara hrvatska grba, od koja crveno-bijela polja predstavljaju Trojednu Kraljevinu Hrvatsku, tri lavlje glave regiju Dalmaciju, plava crta rijeku Savu, najdužu hrvatsku rijeku, a kuna regiju Slavoniju. S desne strane je grb Grada Zagreba s prikazom četiriju gradskih vrata, a od kojih su danas ostala još samo jedna, Kamenita. Otvorena vrata na grbu značila su da je u Zagreb dobrodošao svaki čovjek dobrih namjera. Zvijezda u sklopu grba označavala je žeđ Zagrepčana za znanjem i njihovu volju za učenjem. Polumjesec je bio znak da je grb bio izrađen u vrijeme mira.

Zrinjevačke platane – dar grada Trsta

Jedan od najljepših zagrebačkih parkova, Zrinjevac, ujedno je i jedan od osam trgova-perivoja, uređenih prema zamisli arhitekta Milana Lenucija i smještenih u obliku potkove u zagrebačkom donjem gradu, zbog čega su i dobili zajednički naziv Lenucijeva ili Zelena potkova. Sve do druge polovice 19. stoljeća Zrinjevac je bio pašnjak u vlasništvu župe sv. Marka, a kasnije i oranica te potom sajmište. Kada je sajmište premješteno na mjesto današnjeg Hrvatskog narodnog kazališta, na Zrinjevcu počinje izgradnja monumentalnih palača u stilu talijanske renesanse, neogotike i klasicizma, a usporedno s time i sadnja platana, po kojima je park danas prepoznatljiv.

Platane su, kao sadnice, bile dopremljene iz grada Trsta, a budući da ih je bilo previše, dio ih je posađen na početku ulice Tuškanac. Meteorološki stup, koji je u parku postavljen 1884., darovao je liječnik Adolf Holzer, dok je glazbeni paviljon bio dar Eduarda Pristera. Vodoskok-gljivu u parku je postavio arhitekt i graditelj zagrebačke katedrale, Herman Bollé. Na Zrinjevcu je održana prva biciklistička utrka u Zagrebu. Danas je park omiljeno zagrebačko šetalište i mjesto brojnih događanja (naravno, osim u vrijeme pandemije).

Park Maksimir: prvi javni park u jugoistočnoj Europi

Ono što je Regents Park Londonu ili Bois de Boulogne Parizu, to je park Maksimir Zagrebu. Taj najljepši zagrebački perivoj osnovao je biskup Maksimilijan Vrhovac. Odlučio je na mjestu stare biskupske šume Zagrepčanima podariti park za odmor i rekreaciju, po uzoru na europske perivoje. Park je otvoren 1794., a ime je dobio, prema svom osnivaču, “Maksimilijanov mir” ili, skraćeno, Maksimir. Bio je to prvi javni park u jugoistočnoj Europi. Prostire se na 316 hektara te je ispresijecan livadama, jezerima i potocima. U sklopu parka je i Zoološki vrt te niz vrijednih kulturnih dobara: Vidikovac, Paviljon Jeka, Švicarska kuća, Obelisk, kapelica sv. Jurja, ljetnikovac biskupa Haulika… Park Maksimir, ta velika pluća grada, kao stvorena su za rekreaciju, boravak i opuštanje u prirodi, prijeko potrebne za jačanje imuniteta. Stoga, toplo se odjenite i izađite van. Maksimir vas čeka.

Medvedgrad: tvrđava koja pamti snažan potres iz 16. stoljeća

Premda je trenutno zbog obnove i uređenja zatvoren za posjetitelje, to ne znači da ne možete obući gojzerice i uspeti se do Medvedgrada. Tog staroga grada koji na jugozapadnom obronku Zagrebačke gore odolijeva vremenu još od 13. stoljeća, doduše, ne u svom prvotnom izdanju. Grad s krasnim dvoranama, nekoliko kula, čvrstim bedemima te s kapelicom Sv. Filipa i Jakova počeo je graditi kanonik Benko. I to nakon provale Tatara kako bi se u njemu zaklonilo crkveno blago zagrebačke biskupije u slučaju ponovnih pljačkaških pohoda s istoka. Gradnja je završena nakon šest godina, za vrijeme biskupa Filipa, a održavanje tog velebnog zdanja na planini je bilo prilično skupo. Nakon snažnog potresa 1590., u kojem je tvrđava bila jako oštećena, mijenjali su se njegovi vlasnici: plemićke obitelji, župani, kapetani, grofovi i banovi. Posljednji gospodari grada, koji su ga posjedovali do 1945., bili su baruni Kulmer. Iako nikad nije bio napadnut, grad je imao burnu povijest te se uz njega veže niz priča i legendi. Najpoznatija je ona o zloglasnoj Crnoj kraljici, opakoj gradskoj vladarici. Na Medvedgradu je danas i Oltar domovine, a osim na Zagreb i savsku dolinu, pogled s njega se za vedrih dana pruža sve do Kleka i gorskokotarskih planina.

Otvorite tipTravel magazine i pronađite inspiraciju za putovanja Hrvatskom i svijetom: 

www.tiptravelmagazine.com