Potrošačka dvojba: Biste li trebali kupovati stvari ili doživljaje?

Istraživanja su otkrila da se prosječan kupac brzo emocionalno navikava na opipljivu stvar kao što je uređaj, auto ili kuća. Nakon navikavanja, ti predmeti prestaju biti izvor ugode.

S druge strane, učinak doživljaja traje duže. “Prizor mladunca geparda u zoru na safariju ostat će vam doživotno u lijepom sjećanju“, pisalo je u jednom istraživanju.

Pokazalo se i da ljudi više razmišljaju o doživljajima nego o predmetima. Guštaju dok iščekuju početak doživljaja i prisjećaju ga se dulje i češće nego kupljenog predmeta.

Sreća s ograničenim trajanjem

“Navikavanje je jedan od neprijatelja sreće”, kaže dr. Thomas Gilovich, profesor psihologije na američkom Sveučilištu Cornell, koji je proveo 20-godišnje istraživanje o vezi potrošnje i sreće. “Kupujemo stvari da bismo se usrećili i uspijevamo u tome, ali samo privremeno. Novi nas predmeti isprva uzbuđuju, a onda se naviknemo na njih”, kaže. Gilovichevo istraživanje pokazuje da zadovoljstvo doživljajima kao što je putovanje, uključujući radost prisjećanja, traje mnogo dulje. Naš se um ne navikava na njih kao na stvari.

Prisustvo ljudi drugi je razlog jačeg učinka doživljaja. Veći su izgledi da ćete osjetiti povezanost s ljudima na koncertu Brucea Springsteena ili na filmskom festivalu, nego dok kupujete novi smartphone. “Konzumiramo doživljaje s drugim ljudima. I nakon što oni odu, ostaju u našim mislima i pričama”, napominje Gilovich.

Doduše, moguće je uspostaviti prisan kontakt i s fanovima iPhonea koji s vama čekaju u redu za nov, upravo lansiran model. Ali, to su rijetke prilike rezervirane za malobrojne.

“Doživljaji ispunjavaju jače od materijalnih dobara”, tvrdi Gilovich. “Moguće je da istinski volite svoje stvari. Možete vjerovati da su one bitan dio vašeg identiteta, ali ipak ostaju odvojene od vas. Doživljaji su uistinu dio vas. Mi smo zbroj svih naših iskustava.”

Milenijalci prvi prigrlili doživljaje

Gilovichevo se istraživanje nadovezalo na ono iz 2004. koje se pozabavilo psiho-profilima potrošača. To je istraživanje utvrdilo da ljudi kojima su materijalna dobra draža od doživljaja osjećaju manje zahvalnosti i zadovoljstva od onih koji favoriziraju doživljaje. Istraživači su ujedno pronašli vezu između naklonosti stvarima i poremećaja poput narcizma i socijalne anksioznosti.

Milenijalci, demografska skupina rođena osamdesetih i devedesetih, generacija je koja je u najvećoj mjeri prigrlila prednosti kupovine doživljaja umjesto stvari. Istraživanje koje je u SAD-u provela agencija Harris Group pokazalo je da 72 posto milenijalaca radije troši na doživljaje.

“Milenijalci unajmljuju skutere i obilaze države Dalekog Istoka, plešu na glazbenim festivalima i penju se do Macchu Picchua umjesto da kupuju aute, televizore i satove”, tvrdi Taylor Smith, direktorica Blueboarda, tvrtke koja prodaje pakete doživljaja, od putovanja i padobranstva do satova kuhanja i masaže za parove.

Stoga, ako ste u dvojbi oko načina potrošnje svote koju ste predvidjeli za nastupajuće ljeto, izaberite turističko putovanje umjesto opipljivog proizvoda, pod uvjetom da vam ništa vitalno ne nedostaje. Nije zgoreg podsjetiti da je ovaj savjet namijenjen samo potrošačima koji su podmirili temeljne potrebe.