Zdravlje na godišnjem: Obavezna i preporučena cijepljenja za putnike u daleke krajeve

Pri planiranju putovanja važno je misliti i o zaštiti zdravlja. Putnici se trebaju pravodobno raspitati o potencijalnim zdravstvenim rizicima i načinima na koje se oni mogu smanjiti pa se preporučuje savjetovanje u putničkoj ambulanti najmanje četiri do šest tjedana prije polaska na put. Pri procjeni zdravstvenih rizika uzima se u obzir niz čimbenika.

Ponajprije je važno mjesto putovanja jer svaki kontinent ima „svoje bolesti“, a nije isto ni putuje li se u razvijenu ili nerazvijenu zemlju, u urbano ili ruralno područje. Za procjenu rizika iznimno su važne i planirane aktivnosti, bilo da je to volonterski rad, vojna misija, safari, turističko putovanje, službeni put ili pak nešto drugo. Pri odluci o cijepljenju važni su i duljina boravka te vrijeme putovanja (godišnje doba).

Posebna pozornost pridaje se zdravstvenom stanju putnika, a posebno djeci, trudnicama, kroničnim bolesnicima te osobama starije životne dobi. Važno je dobiti i informaciju o prethodnim cijepljenjima, eventualnim reakcijama na neka od primljenih cjepiva, postojećim alergijama te vrsti lijekova koje uzimaju osobe s kroničnim bolestima.

Načini prijenosa i preporučena zaštita

Na temelju utvrđenih rizika liječnik daje preporuke kako se rizici mogu izbjeći ili smanjiti, bilo da je riječ o ponašanju ili specifičnim preventivnim medicinskom mjerama. U zaštiti od zaraznih bolesti važno je pridržavati se određenih preporuka o ponašanju kojima se smanjuje rizik izloženosti pojedinim uzročnicima, ovisno o načinu njihova prijenosa.

Fekalno-oralnim putem (neopranim rukama, kontaminiranom hranom ili pićem)

Ovim se putem prenose, primjerice, hepatitis A, trbušni tifus, kolera i poliomijelitis. Putnicima koji putuju u tropska područja radi zaštite od tih bolesti preporučujemo cijepljenje. Protiv hepatitisa A cijepi se dvjema dozama (druga doza je šest do dvanaest mjeseci nakon prve). Nakon druge doze smatra se da je osoba dugotrajno zaštićena. Zaštitni titar antitijela nastaje dva do četiri tjedna nakon cijepljenja pa se preporučuje primiti prvu dozu mjesec dana prije puta. Cjepivo protiv trbušnog tifusa prima se u jednoj dozi, zaštita traje tri godine.

Cijepljenje se preporučuje barem tri tjedna prije putovanja. Cjepivo protiv kolere je oralno te se uzima u dvije doze u razmaku od jednog do šest tjedana. Docjepljivanje za osobe starije od šest godina je svake dvije godine. Protiv poliomijelitisa se cijepimo u djetinjstvu pa treba provjeriti cijepni status te se po potrebi docijepiti.

Insektima (najčešće komarcima) i drugim životinjama

Ovim se putem prenose malarija, žuta groznica, denga, Chikungunya, japanski encefalitis, Zika virusna bolest, bjesnoća i druge. Za određene zemlje u tropskim i suptropskim regijama Južne Amerike i Afrike zakonski je obvezno cijepljenje protiv žute groznice. Cijepiti se treba minimalno deset dana prije puta, a jedna doza pruža doživotnu zaštitu. Komarci prenose i malariju koju ne možemo prevenirati cjepivom. Stoga preporučujemo korištenje lijekova protiv te bolesti.

Spolnim putem

Gonoreja, sifilis, hepatitisi B i C te infekcija HIV-om prenose se spolnim putem. Protiv hepatitisa B moguće je cijepljenje koje se provodi u tri doze. U Hrvatskoj je cijepljenje protiv hepatitisa B obavezno za zdravstvene djelatnike te za sve osobe rođene od 1987. godine i kasnije kroz Kalendar obveznog cijepljenja. Hepatitis A može se prenijeti fekalno-oralnim i spolnim putem tijekom kontakta koji uključuje genitalije jednog i usta drugog partnera. Putuje li se u zemlje u kojima je povećan rizik infekcije hepatitisom A, preporučuje se cijepljenje.

Kapljičnim putem

Ospice, meningokokni meningitis i sezonska gripa prenose se kapljičnim putem. Cjepivo protiv meningokoknog meningoencefalitisa je obavezno u zemljama takozvanog afričkog meningokoknog pojasa. Najčešće se cijepe hodočasnici u Meku i Medinu.

Prema Međunarodnim zdravstvenim propisima, za putovanja u pojedine zemlje putnik je dužan cijepiti se, što se evidentira u međunarodnoj knjižici cijepljenja (“žuta knjižica“) koju treba ponijeti na putovanje.

Gdje potražiti savjet?

Za informacije i savjetovanje o prevenciji putničkih bolesti i očuvanju zdravlja na putovanju možete se obratiti u epidemiološku ambulantu Službe za epidemiologiju zaraznih bolesti u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo, radnim danom od 8.30 do 15.30 sati, Rockefellerova 2, II. kat, Zagreb ili na telefon 01/4683-004. Savjet možete potražiti i u epidemiološkim službama županijskih zavoda za javno, a kontakte ćete naći na poveznici https://www.hzjz.hr/mreza-zavoda/.