Kako je Panonsko more ponovno preplavilo Pleternicu

“Mene moji naučili pre’ci, gdje god dođeš faljen Isus reci” ovako će vas dočekati i pozdraviti u Pleternici, malom gradu u srcu Slavonije, gradu dobrih, poštenih i radišnih ljudi, poljoprivrednika i obrtnika, gradu bećarca, ali i toliko zanimljivih priča da ćete poželjeti ondje ostati nekoliko dana.

Automobilom od Zagreba put traje svega nekoliko sati vožnje autocestom, a potom lokalnom cestom. Gužva je ovdje nepoznat pojam, a da se i dogodi zastoj, mentalni sklop u glavama ovih ljudi kao da ne poznaje uzrujavanje.

Trg bećarca i uspješne snaše

Prvi korak na upoznavanju Pleternice i okolice neka vam bude Trg bećarca. Dobro ste pročitali. Ovdje bećarac udara ritam života – i smijeha. A smijeh je lijek, zar ne? Bećarac je UNESCO zaštitio kao nematerijalnu kulturnu baštinu u Hrvatskoj još 2011. g. On je „poslovica u stihu“, himna životu, nadmudrivanje, „natpjevavanje“, pa su se Pleterničani odlučili posvetiti mu trg i muzej.

“Živi kako snaša zapovida…” jedan je od stihova bećarca koji opisuje život u Pleternici. U Zlatnoj dolini žena nosi sve kutove kuće, grada, županije… Slavoniju vodi županica, Pleternicu gradonačelnica, Turističku zajednicu direktorica, poduzetnički centar voditeljica… Upravo su nas ove sjajne žene odvele na putovanje kroz povijest Pleternice i – ronjenje.

Zaplovite Panonskim morem

Svi znamo za Panonsko more (a još više za Panonskog mornara), no znate li da je između Psunja, Papuka i Krndije, nadomak Pleternice, nekad brazdao najstariji i najveći sisavac – kit? Tamo gdje se sve nijanse žutog žita njišu kao valovi, nekad je uistinu šumilo more. Zvalo se je Panonsko i prije više desetaka milijuna godina prekrivalo je i ovaj naš komadić zemlje. Zelena Slavonija nekad je bila modro more, a uz kita, znao je ovdje zaplivati i veliki morski pas!

Sve o tim starim Slavoncima s perajama, ali i o današnjem čudesnom svijetu prirode te kako je Slavonija izgubila more, doznat ćete u Interpretacijskom centru Terra Panonica. Znanost kaže da su u davnini, prije dvadesetak milijuna godina, pomicanjem tektonskih ploča stvoreni planinski lanci (Karpati, Alpe i Dinaridi) koji su odijelili ogromne količine vode.

Kad je more presušilo, otoci slavonskog arhipelaga postali su slavonske planine, a morsko dno postalo je plodno kopneno stanište mijenjajući ime: mare postaje terra, točnije – Pleternica. No, ravnica i planine sačuvale su brojne tragove ovog mora. Osim koralja, morskih ježinaca, spužvi, puževa, školjki i morskih algi, pronađeni su i dijelovi kostura velikih riba, kralježaka dupina te zubi divovskih morskih pasa.

Zato – dopustite tehnologiji da vas vodi, nataknite supermoderne naočale za putovanje kroz vrijeme,   (klinci to najbolje znaju kako) i zaplivajte s pradavnim morskim bićima u realističnom virtualnom ambijentu. Vratit ćete se nekoliko milijuna godina unatrag i upoznati po jednu životinjsku vrstu, veleposlanika svojih prapovijesnih prethodnika. Promatrajući ih, uvidjet ćete kako su se tijekom milijuna godina evolucije promijenile, odnosno koja je poveznica današnjih vrsta s njihovim pra-precima.

Vlakom na put ruža

Životinjskim vrstama s vrhunskih znanstvenih ilustracija na interpretacijskim zidnim grafikama, u aplikaciji proširene stvarnosti udahnut je život: one plivaju, gmižu, hodaju, pjevaju i lete, a u zasebnom 3D mediju diorame čak i međusobno razgovaraju u rimi.

A kad izronite, upoznajte i onaj slasniji dio Pleternice. Ipak ste u Slavoniji gdje se domaćinstvo iskazuje dobrim zalogajem i još boljom kapljicom.

Sjedite u turistički vlakić, da se osuše slane kapi pramora, i odvezite se cestom dugačkom 3,5 km koja se polako penje u brda i postaje cesta ruža (čuvarice zdravlja loze) i vina, na Starca.

Da me ne biste krivo shvatili, riječ je brdu Starac. Ondje se nalazi bačva svih bačvi koja je ujedno i vinarija. Obitelj Markota u njoj je uredila vinariju što i ne čudi kad je sa svojih 48 620 litara kapaciteta bila u pogonu sve do 1957. godine. Proći ćete i Orljavu rijeku koja je važna Pleterničanima. Zašto? Jer javna rasvjeta u Pleternici pada s neba! Kiše pune Orljavu, inače pritoku Save. A u gradu su napravili mini hidroelektranu te proizvode struju dostatnu za gradsku rasvjetu.

Mini hidroelektrana Pleternica ili mHE Pleternica je i prva hidroelektrana u vlasništvu neke jedinice lokalne samouprave u Hrvatskoj. Snage je 220 kW i godišnje proizvede 1,1 milijuna kWh električne energije za javnu rasvjetu svih 35 naselja na tom području. Grad uštedi i zaradi na tome 850 000 kuna, a da pri tom nema gotovo nikakva utjecaja na okoliš i koristi se prirodni pad slapa.

Zanimljivo, zar ne?

Vode, ali ne više slane, u Pleternici ne manjka ni danas. Brojni potočići prepliću se kroz krajolik, pretvarajući pleterničke livade, voćnjake i šume u idealna mjesta za odmor u prirodi u dobrom društvu.

Nije tu kraj putovanjima raznim prometalima do Pleternice i oko nje. Ljubitelji biciklizma širim područjem grada mogu krstariti istražujući čak 19 biciklističkih staza, a planinari mogu birati između deset gorskih staza.

Zvijezde Pleternice

Ima još toga u Pleternici, od brojnih slavnih lica poput fatalnog baruna Franje Trenka. Iako rođen u Italiji, ostavio je traga na grbu Pleternice do dana današnjeg.

Da, da, rođen u Italiji i to u Reggio Emiliji. Trenkov otac bio je pruski časnik u austrijskoj carskoj službi pa je majku porod sustigao ondje. Imao je velike posjede u Slavoniji i bio srčan, karizmatičan i zapisuju – markantan. No, više od toga, šarmantan.

Barun Franjo Trenk bio je vrlo specifične naravi. Navodi se da je tijekom života čak 102 puta izašao na dvoboj. Dva puta je osuđen na smrtnu kaznu, no oba puta ju je izbjegao, a 14 puta je bio ranjen u ratu. Umro je u Brnu, u tamnici, jer – pazite sad – nije htio napisati molbu za pomilovanje carici (nakon svih zajedno udarnih recki!) Njegov je obiteljski grb danas grb grada Pleternice.

Ovdje je pjevala i Milka Trnina. Zbog rane smrti oca, boravila je kod brata Milana, koji je imao gostionicu u Pleternici, na mjestu današnje Gradske uprave. Milka mu je ponekad pomagala u spremanju doma tijekom čega je svojim zvonkim glasom i pjevala, a pleternički momci – opijeni njezinom pjesmom – uživali su ispod prozora.

Još je jedan vrlo aktualan lik današnjih dana rodom iz Pleternice. O pranju ruku, ne kopanju nosa i sve što govore danas vezano uz prevenciju bolesti, govorio je i Andrija Štampar prije sto godina. Rođen je u Brodskom Drenovcu pokraj Pleternice. Polazeći od ideje da liječnik treba tražiti pacijenta, a ne pacijent liječnika, odnosno od one po kojoj je bolje spriječiti nego liječiti, svoju misao i djelo je posvetio udaranju temelja javnozdravstvenoj službi.