Iskoristimo korona pauzu za izolirane obiteljske izlete
Iako nam je pandemija nametnula izolaciju, boravak u prirodi i više je nego dobrodošao. Putovanja u inozemstvo gotovo su onemogućena, ali zato nam Hrvatska nudi pravu raskoš
U prosincu, po mnogima najljepšem mjesecu u godini, ove 2020. godine, pandemija korona virusa po mnogim projekcijama ima svoj vrhunac. U čvrstom stisku drži svijet koji se pod pritiskom mijenja, u nekim aspektima i nepovratno. Ovo je jedno od onih razdoblja koje većina ljudi želi preskočiti, čekaju da prođe kako bi nastavili živjeti. Kao i ratovi, pandemije su svojevrsne pauze u povijesti. Mnogi njezin kraj, nažalost, neće doživjeti, no sasvim je izvjesno da će se velika većina prilično skoro vratiti koliko-toliko normalnom životu. Stoga pauzu koju trenutno živimo, kao i svaku drugu pauzu, treba iskoristiti.
Putovanja i izlasci su u ovo vrijeme u načelu nepoželjni jer podrazumijevaju kontakt s većim brojem ljudi. No ako podrazumijevaju izolaciju i boravak na otvorenom, tada ne samo da su dozvoljeni, već su i preporučeni. Ostaje još samo odgovoriti na pitanje kamo otići, gdje odsjesti? Hoteli imaju veliku frekvenciju ljudi na relativno malom prostoru, ugostiteljski objekti su zatvoreni, večernji izlasci mogući su samo u snovima, a skijališta… hm, što se tiče Europe tamo je sve i počelo, u spilje se ne može jer šišmiši spavaju zimski san, na moru bura mrzne kosti, a jugo ruši lukobrane, gradovi svijeta znoje se u svojoj korona noćnoj mori. Gdje, dakle, otići? Odgovor nam je, naravno, pred nosom.
Idealno vrijeme za obiteljske izlete
Iskoristimo korona pauzu za izolirano obiteljsko putovanje, povezivanje uz lagani razgovor i bez žurbe. Za destinaciju preporučujemo idilične krajolike Lijepe naše i smještaj u nekom od mnogobrojnih objekata privatnog smještaja. Izolirajte se u kući za najam, vili, apartmanu, odnosno u svojoj bazi iz koje krećete na izlete po otvorenom. Navečer, po povratku, uživajte u druženju s obitelji uz kamin, društvenu igru, pripremanju objeda, razgovor…
Takav plan možete realizirati u svakom kutku naše zemlje, no u ovom članku izdvojit ćemo dvije kontinentalne regije. Gorski kotar i Dalmatinsku zagoru.
Gorski kotar: idilična prirodna atrakcija
Posljednjih petnaestak godina u Gorkom kotaru pojavio se velik broj iznajmljivača kuća i apartmana. Planine, inje, snijeg i bjelina svuda oko vas, dok vatra iz kamina širi toplinu. Idila. Zanimljivo je da idilu uglavnom spominjemo u kontekstu zime. Premda je topli dio godine sa svojim karakteristikama mnogo lagodniji za život i dopušta mnogo veću opuštenost, pojam idila češće vezujemo uz zimu.
Moje mišljenje, za koje još tražim znanstvenu potvrdu, jest da se radi o evolutivnoj utilitarnosti. Naime, čini mi se da je naše preživljavanje objektivno nepogodnih životnih uvjeta tijekom evolucije, olakšano uživanjem u estetici upravo takvih uvjeta. Mnogi ljudi, i ja među njima, vole snijeg bez da i sami znaju zašto. Surovi planinski krajolici, premda nepovoljni za život, iz nekog razloga ljepši su nam nego nizine. Evolucija nam je tako „pomogla“ po principu da, kad nam je već teško, neka nam je barem lijepo. Hladno je, rijeke su smrznute, hrane u prirodi nema, putevi su neprohodni, a mi to zovemo – idila.
Osim korona virusa, svijet mijenja još jedna pojava. Ona se odvija sporije, no trajat će neusporedivo dulje i njene posljedice bit će neusporedivo teže. Riječ je o klimatskom temperaturnom rastu zbog kojeg su sve vjerojatnije zime s duljim razdobljima bez snijega, čak i u Gorskom kotaru. Tekuća zima vjerojatno će biti jedna od takvih no, to će vam samo pružiti mogućnost da lakše istražite fascinantne prirodne lokacije kojima ova planinska regija obiluje.
Centralno mjesto prirodnog proučavanja je Nacionalni park Risnjak u koji se ulazi kod mjesta Crni Lug. Planinari te oni željni izraženije fizičke aktivnosti uputit će se na uspon do Velikog Risnjaka (1528 m) ili Snježnika (1506 m). Do njih vodi nekoliko planinarskih staza pa predlažemo da se jednom uspinjete a drugom spuštate. Za one željne šetnje po relativno ravnom terenu preporučujemo poučnu stazu Leska. Fužine i Lokve krase i dva akumulacijska jezera a između njih, u neposrednoj blizini autoceste nalazi se poznata park šuma Golubinjak. U skradskom dijelu Gorskog kotara svakako preporučujemo obilazak Zelenog vira i Vražjeg prolaza, vodopade, brzace, jezerca, kanjone… Najviši vrh Gorskog kotara je Kula, na Bjelolasici. Za njegovo osvajanje bit će vam dovoljno oko sat vremena od polazišta koje se nalazi u blizini Begova Razdolja.
Gorski kotar je, dakle, pravi zabavni park prirodnih atrakcija. Provesti ovdje dio zime, bilo snijega ili ne, osigurat će vam vrhunski užitak i istinski osjećaj idile.
Otkrivanje čari Dalmatinske zagore
Druga regija koju preporučujemo za vaše zimsko „beskontaktno“ putovanje je Dalmatinska zagora. Čari i prednosti boravka u Zagori polako ali sigurno otkriva sve više i više ljudi. Stoga se broj kreveta u nekim dijelovima Dalmatinske zagore svake godine udvostručuje. Posebno su brojne vile i kuće za odmor koje su idealan izbor smještaja u doba korone. Premda slovi kao sušan kraj, Zagora je prošarana tirkiznim vodenim biserima. Nacionalni park Krka drugi je nacionalni park po posjećenosti s oko 700.000 posjetitelja godišnje. Uz najposjećenije područje oko Skradinskog buka i Visovac preporučujemo i posjet području Roškog slapa. Kao dominantan, u pamćenju ostaje osjećaj svježine kojeg stvara obilje vode koja žubori na sve strane, obrušava se niz brzace, izvire iz zemlje, pa se vrtloži te hladotvorna, zelena i sočna vegetacija.
Tu su i Imotska jezera. Uz Plitvice i Krku, Imotska jezera su svakako najimpozantniji prirodni oblici u našoj zemlji. Modro jezero je pristupačno uređenim pješačkim serpentinama, siđite – iskustvo boravka u grandioznom krškom grotlu je nezaboravno.
Hrvatske šume – mjesta u svemiru gdje nema mjesta nemiru
Gotovo polovicu hrvatske kopnene površine pokrivaju šume, što nam omogućuje često i lako dostupno uživanje u tom prirodnom ambijentu
SAZNAJTE VIŠEZagora nudi i mnoštvo aktivnosti; zabrazdite površinu Cetine kod Trilja u raftu ili kanuu, krenite iz Zagvozda na planinarenje po Biokovu ili na dva kotača otkrijte čari bicikliranja kroz Imotsko polje. Burna povijest, kako ona davna tako i novija, ostavila je mnoga blaga koja mogu otkrivati znatiželjni – posjetite Kninsku tvrđavu, prošećite Sinjem, a u Vrgorcu obiđite kulu u kojoj se rodio veliki Tin Ujević. Zagora kao vrhunska turistička destinacija još je uvijek u fazi otkrivanja, pa su i cijene povoljne.
Putujmo, dakle, unatoč koroni, pokažimo joj zube. Uživajmo u čarima dodatnog povezivanja s najbližima. Nećemo upoznavati nove ljude. No, kad je već tako i kad nam nema druge, i upoznavanje samih sebe dobro će doći.