Gorski kotar je sve što nam treba – mir, tišina i priroda

Razlozi zbog kojih mnogi odlaze u planine su mnogobrojni i opravdani. Mnogim osobama odmor zapravo predstavlja odmor od ljudi, a takvo što ne može se naći uz prenapučenu obalu.

U gorju zrak nije vruć i ima manje vlage pa nema ljetnih vrućina, dnevne temperature ugodne su za boravak na otvorenom, a noćna svježina idealna je za spavanje.

Gorski kotar ima idealan položaj

Boravak u planinama u pravilu podrazumijeva kretanje pa se s takvih putovanja vraćamo lakši i ništa manje preplanuli nego oni što se na plažama okreću s jednog boka na drugi. U planinama se mnogo manje očituju razdoblja kao što su sezona, predsezona i posezona pa za nekoliko dana boravka u nekom od goranskih pansiona, apartmana ili hotela nećete morati dati pola prosječne plaće. Mnoge su prednosti ljetovanja u planini, a nedostatke je vrlo teško naći. More je ipak more, reći će mnogi. I zaista, učinci mediteranske klime, plivanje, aerosol i morska hrana nenadmašne su blagodati u kojima uživamo, a koje istovremeno pozitivno djeluju na naše zdravlje. No kad govorimo o ljetovanju u Gorskom kotaru, sve te prednosti mora nipošto nisu nešto čega se moramo odreći. Naime, more je nadomak, na 45 minuta do sat i pol, ovisno o tome u kojem dijelu Gorskog kotara se nalazite. Ljetovanje, dakle, provodite u planini i kad god poželite, samo se spustite do mora, do jedne od kvarnerskih plaža. Za razliku od morskog ljetovanja, kada ste uglavnom vezani uz jedno mjesto i plažu, kada je riječ o jednodnevnim izletima, pri odlasku s planine na more možete svaki put odabrati drugu destinaciju.

U skradskom dijelu Gorskog kotara svakako preporučujemo obilazak Zelenog vira i Vražjeg prolaza, vodopada, brzaca, jezerca, kanjona – sve u svemu, još jedan jedinstveni prirodni biser

Posjetite spilje

Kvalitetnih sadržaja u Gorskom kotaru ne nedostaje pa vam neće biti dosadno. Radi se o prostoru iznimne prirodne raznolikosti i vrijednosti. Centralno mjesto prirodnog proučavanja je nacionalni park Risnjak u koji se ulazi kod mjesta Crni Lug. Preporučujemo poučnu stazu Leska ili uspon do planinarskog doma Risnjak, poznatog i kao Schlosserov dom. Dom se nalazi podno vrha Risnjak s kojeg puca spektakularan pogled na okolni planinski krajolik. Gorski kotar nalazi se na vapnenačkoj stjenovitoj podlozi koja je, kao i u drugim krškim dijelovima Lijepe Naše, uz djelovanje vode, producirala prirodne oblike velike ljepote. Izdvajamo dvije spilje: Vrelo u Fužinama i Lokvarku pokraj Lokvi.

Spilja Vrelo izrazito je bogata spiljskom ornamentikom, horizontalno položena i iznimno pristupačna. Radi se o jedinoj spilji u Europi koju mogu obići i osobe u invalidskim kolicima. Lokvarka je, pak, nešto razvedenija i strmija, s većim komorama, ali s manje ukrasa. Fužine i Lokve krase i dva akumulacijska jezera. Lokvarsko jezero poznato je po bogatstvu ribe, a na jezeru Bajer, u Fužinama, možete se otisnuti na krstarenje turističkim brodom. Između Lokvi i Fužina, u neposrednoj blizini autoceste nalazi se poznata park šuma Golubinjak.

>>Kupanje u Tribunju moguće je na dvije plaže: Bristak i Zamalin, a sam geografski položaj mjesta sugerira mnogobrojne ekskurzije – možete se otisnuti u NP Kornati ili NP Krka.<<

Divovske smreke i jele, visoke i preko 35 metara, prirodne kamene skulpture i manje spilje najzaslužniji su što je ovaj prostor proglašen park šumom. U skradskom dijelu Gorskog kotara svakako preporučujemo obilazak Zelenog vira i Vražjeg prolaza, vodopada, brzaca, jezerca, kanjona – sve u svemu, još jedan jedinstveni prirodni biser nastao igrom vode i vapnenca. Najviši vrh Gorskog kotara je Kula na Bjelolasici. Za njegovo osvajanje bit će vam dovoljno oko sat vremena od polazišta koje se nalazi u blizini Begova Razdolja. Ponuda smještajnih kapaciteta stalno se povećava, a možete birati između privatnih soba, apartmana, goranskih pansiona i hotela s četiri zvjezdice.

Suživot mora i planina

Austrija je država bez mora, no ljeti je ipak turistička velesila. Broj turista u Alpama ljeti je isti kao i usred skijaške sezone. Ideja da se ljeto mora provesti na moru, dijelom svakako proizlazi iz intrinzičnih ljudskih potreba koje Mediteran zadovoljava, no dijelom je i najobičnija doktrina, nasljeđe koje slijedimo inercijom. Kao što je komplementarnost turizma i poljoprivrede logičan smjer kojim bi naše gospodarstvo trebalo ići, tako je komplementarnost planina i mora, zasigurno, temelj budućih turističkih trendova.