Aktivno do zdravlja uz ADIVA ljekarne

Stiglo nam je proljeće! Zima i epidemiološke mjere radi sprečavanja bolesti COVID-19 znatno su nam umanjili brojne aktivnosti, a posebno kretanje i tjelesnu aktivnost. Pokrenite se radi zdravlja.

Tjelesna neaktivnost posljedica je suvremenog načina života. Predugo boravimo u zatvorenom i previše sjedimo. Zbog toga nastaju degenerativne promjene kralježnice, najčešće vrata i slabinskog dijela, te promjene koljena, gležnjeva ili ramena. Nedovoljno kretanja uzrokuje i slabljenje mišića, sve do njihove atrofije, ali dovodi i do psihičkog nezadovoljstva.

Tjelesna neaktivnost predstavlja i rizik za razvoj prekomjerne tjelesne mase koja je pak velik rizik za razvoj vodećih kroničnih nezaraznih bolesti – bolesti srca i krvnih žila, KOPB-a, šećerne bolesti tip 2 i mentalnih poremećaja.

Kako vratiti pokret i biti aktivniji?

Tjelesna aktivnost treba biti prilagođena zdravstvenom i funkcionalnom stanju pojedinca kako bi bila sigurna i učinkovita te da ne bi uzrokovala dodatne ozljede. Vježbe istezanja važne su za formiranje i oporavak mišića, za poboljšanje držanja tijela i povećanje raspona pokreta te sprječavanje ozljeda nakon dugotrajne neaktivnosti ili prije fizičkog napora.

Općenito se smatra da bi osobe starije od 18 godina trebale tjedno provoditi 150 minuta aerobne vježbe umjerenog intenziteta ili 75 minuta anaerobne aktivnosti visokog intenziteta. Vježbe snage za velike mišićne skupine treba provoditi barem dva puta tjedno. Djeca i adolescenti za pravilan rast i razvoj trebaju svakodnevno barem 60 minuta tjelesne aktivnosti umjerenog do visokog intenziteta, a mlađi od 5 godina barem 180 minuta. (Izvor: HZJZ)

Blagodati tjelesne aktivnosti

Tjelesna aktivnost povećava razinu energije, a smanjuje stres, krvni tlak i razinu kolesterola u krvi.

U dječjoj i mladenačkoj dobi aktivne igre pomažu zdravom rastu i razvoju te utječu na samopouzdanje i samopoštovanje.

U zreloj dobi tjelesna aktivnost osigurava zdravo starenje, a u starijoj dobi ona je preduvjet za očuvanje kvalitete života i neovisnosti. Primjerena dnevna tjelesna aktivnost nemoćnima pomaže očuvati pokretljivost i usporava razvoj nemoći.

Ne zaboravite na hidraciju

Uz tjelesnu aktivnost važno je unositi dostatnu količinu tekućine. Tijekom tjelesne aktivnosti treba piti redovito, najbolje vodu, kako bi se spriječila dehidracija. Već i blaga dehidracija može prouzročiti glavobolju, opći umor ili manjak koncentracije.

Zdravstvena preporuka je piti 0,3 dl vode po kilogramu tjelesne mase na dan. To znači da osoba od 60 kg treba popiti malo manje od dvije litre vode dnevno, a dijete od 25 kg treba popiti oko 7,5 dl vode. (izvor: HZJZ)

Osim redovite, prilagođene tjelesne aktivnosti, od velike su pomoći i dodaci prehrani s magnezijem, a za bolna stanja nužna je i pomoć nekih lijekova.

Važnost magnezija za brži oporavak tijela kod pojačane tjelesne aktivnosti

Magnezij je esencijalni mineral u organizmu, nužan za brojne fiziološke procese. Važan nam je za rad mišića i najpoznatiji je kao pomoć kod grčeva mišića. No magnezij, osim što pridonosi normalnom funkcioniranju mišićnog sustava, pridonosi i živčanom sustavu, ravnoteži elektrolita te smanjenju umora i iscrpljenosti, kao i normalnom metabolizmu stvaranja energije.

Niska razina magnezija povezuje se s bolestima poput migrene, Alzheimerove bolesti, kardiovaskularnih bolesti, šećerne bolesti tip 2 i brojnih drugih. Smatra se da suvremenom prehranom unosimo premalo tog minerala jer je dnevna potreba za odrasle osobe od 350 do 370 mg, a prosječno ga unosimo oko 100 mg na dan. Namirnice bogate magnezijem su zeleno lisnato povrće – kelj, peršin, brokula i cvjetača te orašasti plodovi, ali i banane, avokado, rajčica i meso.

Što osigurava dodatni unos magnezija?

Pri svakom većem naporu i tjelesnoj aktivnosti magnezij se gubi. Dodatni unos magnezija, posebno ako ga ne dobivamo dovoljno prehranom, osigurat će normalan rad mišića te spriječiti ozljede i grčenja mišića. Magnezij potpomaže prirodnu regeneraciju mišića nakon tjelesnog napora, smanjuje grčeve u mišićima te osigurava dovoljnu količinu kisika u stanicama radi sprečavanja procesa proizvodnje mliječne kiseline koja uzrokuje bol.

Dodaci prehrani s magnezijem dolaze na tržište u različitim kemijskim oblicima magnezija, a oni nisu jednako vrijedni, odnosno stručno kažemo da nemaju istu bioraspoloživost. Preparati magnezija koji sadrže kombinaciju njegovih različitih soli, poput oksida i citrata, najbolje su iskoristivi u organizmu. Osim toga, za apsorpciju magnezija i njegovo iskorištavanje važan je vitamin B6 pa se za najbolji učinak magnezij često kombinira s B vitaminima. Folna kiselina važan je čimbenik rasta i razvoja te je potrebna za suzbijanju upalnih procesa u organizmu, a vitamin B12 zajedno s magnezijem omogućuje pravilno sazrijevanje crvenih krvnih stanica. 

Ublažite bolove u zglobovima i mišićima

Degenerativne promjene lokomotornog sustava očituju se bolovima i upalom. No bol i upala prate i tjelesnu aktivnost, posebno ako je ona neodgovarajuća, odnosno preintenzivna, nepravilna ili se provodi nakon dulje neaktivnosti.

Bol u zglobovima i mišićima javlja se pri oštećenju, odnosno ozljedi mišića, tetiva i ligamenata, zglobova i kostiju. Sportske ozljede najčešće su uganuća, iščašenja ili upale, a bolovi u donjem dijelu leđa ili vratnom dijelu kralježnice najčešće se javljaju zbog dugotrajne neaktivnosti. Kronične upale zglobova poput osteoartritisa često uzrokuju kroničan bol. 

Osim analgetika, za liječenje bola mišićno-koštanog sustava i oporavak, a nakon početnog kraćeg razdoblja mirovanja, nužna je primjerena i usmjerena vježba. Za savjete o tim vježbama uputno je obratiti se liječniku ili fizioterapeutu.

Vježbe za križa

Vježbe u početku treba izvoditi 3 do 5 puta te postupno povećavati broj ponavljanja za jedan, sve dok ne dođemo do 10 ponavljanja. Kontrakcija, kao i relaksacija, traje 4 do 5 sekundi.

Analgetici kao pomoć kod bola mišićno-koštanog sustava

Za liječenje bola mišićno-koštanog sustava koriste se analgetici, najčešće iz skupine nesteroidnih protuupalnih lijekova. Postoje i kao bezreceptni lijekovi, no iako ih nije propisao liječnik, o njihovu izboru i pravilnoj primjeni nužno je savjetovati se s ljekarnikom. Tako se osigurava sigurna primjena lijeka i postiže željeni učinak.

Za bolove mišićno-koštanog sustava posebno su pogodni i preporučuju se analgetici za lokalnu primjenu na koži. Oni dobro prodiru kroz kožu, a nanošenjem direktno na mjesto bola brzo lokalno djeluju. Istodobno, kako ne prolaze kroz probavni trakt, imaju manji učinak na cijeli organizam pa kažemo da imaju povoljan sigurnosni profil. Utrljavanjem u kožu postiže se i dodatan blagotvoran učinak masaže bolnog mjesta.

Stručni savjet ADIVA ljekarnika o tjelesnim aktivnostima bez bola i očuvanju zdravlja potražite u ADIVA ljekarnama do 11. 6. 2021.

U suradnji s PLIVOM Hrvatska d.o.o.