Zdravstveni retrovizor: 2023. godinu pamtit ćemo po iznimnim dostignućima
Život nam donosi i dobro i zlo, pa tako i protekla godina bilježi uspjehe, kao i tragedije poput potresa i ratova. Pa ipak, treba je zapamtiti kao godinu koja je oborila rekorde po broju iskorijenjenih zaraznih bolesti u više zemalja, posebice onih u tropskom pojasu
Krajem svake godine Svjetska zdravstvena organizacija objavljuje podatke o stanju zdravstva u svijetu. Mnoge od ovih vijesti nisu ni doprle do naših stanovnika, no ipak su izuzetno važne i zaslužuju da ih se spomene na kraju godine. Moramo priznati da živimo u podneblju izuzetno ugodne klime i vrlo pitome prirode u odnosu na mnoge krajeve svijeta što nas često čini nesvjesnima opasnosti od mnogih bolesti.
Također, iako ima puno prostora za napredak, naš zdravstveni sustav ipak je i dostupan i učinkovit u odnosnu na većinu zemalja svijeta. Zato će se neke od ovih vijesti činiti nevažnima, no za milijune ljudi, one su iznimno postignuće. Nemojmo zaboraviti da se mijenjanjem klime i dosad neviđenim migracijama stanovništva mnoge bolesti prenose i pojavljuju u krajevima svijeta u kojima donedavno nisu ni postojale.
Sve je jasnija povezanost klimatskih promjena, okoliša i bolesti
Prema izvješću Svjetske zdravstvene organizacije 2023. godina je bila rekordna po broju iskorijenjenih bolesti, zahvaljujući naporima vlada pojedinih država, ali i pomoći te suradnji zdravstvenih stručnjaka cijelog svijeta.
Tri države su oslobođene malarije
Azerbajdžan, Tadžikistan i Belize postale su zemlje bez malarije. Malarija je jedan od vodećih svjetskih uzroka smrti u svijetu. Zaraženi komarci godišnje prenesu uzročnika malarije na više od 250 milijuna ljudi, od čega 600 000 osoba umre. Najviše je slučajeva u Africi, no i dijelu jugoistočne Azije, a bolest je prisutna i u ostalim tropskim područjima svijeta. S promjenama klime svake godine se bilježe slučajevi i u, dosad, umjerenijim klimatskim područjima. U Hrvatskoj je malarija iskorijenjena 1964. godine.
Egipat stavio pod kontrolu hepatitis C
Egipat je postigao izniman uspjeh u kontroli hepatitisa C. To je zarazna bolest jetre koja ima kroničan tijek, a oboljeli nakon dvadesetak godina umru, najčešće od ciroze ili raka jetre kao posljedice bolesti.
U svijetu je zaraženo otprilike 1% stanovništva, a u Hrvatskoj je broj zaraženih između 35 i 45 tisuća (prema podacima HZJZ). Za Egipat je to izniman uspjeh jer su još prije desetak godina bili zemlja s najvećom incidencijom bolesti, a sad se nadaju potpunoj eliminaciji bolesti do 2030. godine.
Zemlje pobjednice nad tropskim bolestima
Također, u 2023. su mnoge zemlje objavile da su iskorijenile neke tropske bolesti.
- Gana je iskorijenila afričku tripanosomijazu, smrtonosnu bolest, poznatiju kao bolest spavanja koju prenosi ce-ce muha.
- Benin, Mali, Irak i područje istočnog Mediterana su iskorijenili trahom, bolest koja dovodi do sljepila. Uzrokuje ga bakterija Chlamydija trachomatis, a prenosi se izravnim kontaktom ili ugrizom muhe. Najčešće obolijevaju djeca te je trahom vodeći uzrok sljepoće u svijetu.
- Bangladeš i Laos su iskorijenili limfatičku filarijazu, poznatiju kao elefantijazu. Uzrokuje je parazitarni crv, a prenose ga zaraženi komarci.
- Bangladeš je također iskorijenio i bolest visceralnu lišmanijazu, poznatiju kao kala-azar. I nju uzrokuje parazit kojeg prenose zaraženi nevidi (papatači), a bolest je smrtonosna u više od 95% oboljelih. Time je Bangladeš postao i prva zemlja u povijesti, koja je u jednoj godini eliminirala dvije strašne bolesti.
Nezarazne bolesti i dalje u porastu
No, kako se zdravstveni sustavi unaprjeđuju, poboljšavaju sanitarne prilike te se koriste učinkoviti lijekovi kojima se pod kontrolu stavljaju mnoge zarazne bolesti, istovremeno raste broj slučajeva nezaraznih bolesti.
Tako su u cijelom svijetu i dalje u porastu:
- šećerna bolest tip 2,
- hipertenzija i druge kardiovaskularne bolesti,
- pretilost, ali i
- psihičke bolesti.
Smatra se da u cijelom svijetu svaka treća odrasla soba ima povišeni krvni tlak, a svaki četvrti oboljeli nije odgovarajuće liječen. Prihvaćanjem boljih standarda liječenja i preporuka moglo bi se do 2050. godine spriječiti više od 76 milijuna smrti od ozbiljnih kardiovaskularnih događaja koji su posljedica hipertenzije.
Iz pera liječnika: donesite doista zdrave novogodišnje odluke
Zdrave je odluke puno lakše donijeti, nego ih provesti u djelo. Tu je i rizik da se nakon svakog...
SAZNAJTE VIŠEJedan od važnijih ciljeva Svjetske zdravstvene organizacije jest i unaprjeđenje mentalnog zdravlja te su mnoge zemlje ove godine po prvi pit uvele programe mentalne skrbi za stanovništvo.
COVID-19, potresi i ratovi
COVID-19 bio je u i 2023. vodeći zdravstveni izazov, no pratile su ga i regionalne zdravstvene krize uzrokovane snažnim potresom u Turskoj i Siriji te strašnim ratnim stradanjima u pojasu Gaze.
Ratni sukobi u Kongu, Etiopiji, Haitiju, Mianmaru, Sudanu i Ukrajini doveli su u opasnost milijune života zbog izravnih ratnih opasnosti, ali i zbog svih posljedica na zdravlje ljudi koje ratovi uzrokuju.