Upozorenja o utjecaju lijekova na sposobnost vožnje treba shvatiti ozbiljno

Nedavni prijedlog izmjena Zakona o sigurnosti u prometu izazvao je brojne rasprave. Naime, predlaže se da obiteljski liječnici osobama koje su zbog bolesti privremeno nesposobne sigurno upravljati vozilom, izdaju upozorenje. To upozorenje trebalo bi se evidentirati i u medicinskoj dokumentaciji i putem Centralnog zdravstvenog informacijskog sustava proslijediti Ministarstvu unutarnjih poslova.

Nacrt prijedloga Zakona trenutno je na javnoj raspravi i vidjet ćemo hoće li se donijeti u takvom ili nekom izmijenjenom obliku.

Jasne i manje jasne činjenice

Za vozače koji koriste lijekove koji utječu na psihofizičke sposobnosti Zakon je odavno propisao pravila, pa tako članak 198. navodi: „Vozač koji je u tolikoj mjeri umoran ili bolestan ili je u takvom psihofizičkom stanju da je nesposoban za sigurno upravljanje vozilom, ne smije upravljati vozilom u prometu na cesti“, a članak 199. posebno navodi i zabranu upravljanja vozilom za vozače „pod utjecajem droga, lijekova ili ako u krvi ima alkohola iznad 0,50 g/kg.“

Naravno, konačna odluka o upravljanju vozilom ili ne, prepuštena je samom vozaču i njegovoj procjeni vlastitog psihofizičkog stanja i sposobnosti upravljanja, koja je često, upravo zbog droge, lijekova i alkohola – pogrešna. Što se tiče droge i alkohola, stvar je prilično jasna, oni mijenjaju psihofizičko stanje te ih upravo zbog toga osobe i konzumiraju. No, po pitanju nekih lijekova, bolesnici ih uzimaju s ciljem oporavka od bolesti ili kontrole bolesti te, uz iznimku lijekova za duševne bolesti, često ne znaju niti su svjesni da im ti lijekovi mogu promijeniti vozačke sposobnosti. Nažalost, prema podacima, svaka četvrta prometna nesreća posredno je ili neposredno vezana uz primjenu lijeka.

Kod kojih je lijekova potreban oprez?

Na vanjskim pakiranjima lijeka nema oznake ni obavijesti koja bi pacijente upozoravala na smanjenje sposobnosti vožnje (ali i upravljanja strojevima), već to piše u uputama o lijeku, koje se ponekad i ne pročitaju. Pacijenta upozoravaju i liječnici pri propisivanju i ljekarnici pri izdavanju, no čini se da te napomene pacijenti većinom zanemaruju ili ih ne shvaćaju dovoljno ozbiljno.

Lijekovi koji značajno umanjuju sposobnost upravljanja vozilom su prvenstveno oni sa psihoaktivnim supstancama, na primjer za liječenje shizofrenije, depresije, epilepsije, tjeskobe i nesanice. Potom su to lijekovi za liječenje motoričkih komplikacija, kao što je Parkinsonova bolest. Na sigurnu vožnju mogu, u određenim okolnostima, utjecati i neki lijekovi za liječenje bola i prehlade, povišenog krvnog tlaka, šećerne bolesti te bolesti oka. Pa čak i neki lijekovi protiv infekcija, odnosno antibiotici, ili lijekovi za sniženje masnoća u krvi.

Različito djelovanje lijekova na vozače

Djelovanje lijeka ovisi o dobi, tjelesnoj masi i spolu (pa i genetskom nasljeđu) osobe te o dozi, obliku lijeka, vremenu uzimanja, kao i o kombiniranju s drugim lijekovima, dodacima prehrani, hranom i alkoholom.

Utjecaj lijeka na upravljanje vozilom ili strojem stoga je različit od osobe do osobe, no preporuke bi se ipak trebali pridržavati svi vozači.

• Lijekovi za smirenje mogu uzrokovati pospanost, ošamućenost, zbunjenost i smanjenu koordinaciju pokreta.
• Lijekovi protiv bolova mogu uzrokovati pospanost, zujanje u ušima i pad koncentracije.
• Lijekovi za srčane bolesti i sniženje tlaka mogu uzrokovati omaglicu, vrtoglavicu ili slabost.
• Lijekovi za sniženje masnoća u krvi mogu uzrokovati zbunjenost i iscrpljenost.
• Neki antibiotici mogu umanjiti sposobnost koncentracije. Lijekovi za liječenje bolesti oka mogu zamutiti vid.
• Neki dodaci prehrani, a pogotovo stimulansi poput energetskih napitaka, mogu davati lažan osjećaj budnosti.

Stoga, ako vam liječnik ili ljekarnik preporuči oprez ili odustajanje od upravljanja vozilom dok koristite određene lijekove, poslušajte ga. Ili barem, kada uzimate po prvi puta lijek, ne vozite prvih nekoliko dana dok ne uočite moguće smetnje.