U očekivanju vijesti o biološkom lijeku za Alzheimerovu bolest

Alzheimerova bolest ubraja se u vaskularne demencije. Najčešće se javlja u starijoj dobi, negdje nakon 65. godine života. Svjetska zdravstvena organizacija stavlja je na sedmo mjesto uzroka smrtnosti u svijetu sa snažnom tendencijom rasta.

Prema procjenama, u Hrvatskoj je oko 87.000 oboljelih. Ujedno, Alzheimerova bolest ima najveći ukupni trošak za društvo uz izrazito teške prilike za skrbnike. Razvojem bolesti dolazi gubitka pamćenja, poremećaja mišljenja te promjena u ponašanju i ličnosti bolesnika. Kod oboljelih se u mozgu nakupljaju određeni loši proteini, beta amiloidi, koji razaraju neurone (moždane stanice), ali se ne zna točno uslijed čega dolazi do njihova nakupljanja. Smatra se da nastanku bolesti pridonose nasljedni faktori, ozlijede glave te kronične bolesti srca i krvnih žila, a o ostalim uzrocima se još uvijek samo nagađa.

Što znamo o novom lijeku?

Tijekom jeseni objavljeno je nekoliko izvješća o trećoj fazi kliničkih ispitivanja lijeka lekanemab. To je biološki lijek i pripada skupini monoklonskih antitijela.

Monoklonska antitijela su proteini koji se vežu na specifične antigene te tako pokreću složene imunološke mehanizme. Mogu, na primjer, pokrenuti uništenje stanica tumora ili prekinuti stvaranje upalnih supstancija u tkivima.

Lekanemab djeluje na beta amiloid i sprečava njegovo nakupljanje, što dovodi do usporenja pada kognitivnih funkcija. Navedene su i ozbiljnije nuspojave te se njihova učestalost i moguće oštećenje zdravlja tek trebaju ustanoviti daljnjim ispitivanjima. Bude li lijek uspješan i s prihvatljivim nuspojavama do kraja ispitivanja, mogao bi donijeti olakšanje velikom broju pacijenata i njihovim skrbnicima. Njegovo odobrenje u Americi očekuje se u siječnju.

Zašto sličan lijek nije odobren u Europi?

Sličan lijek, adukanumab, trebao je biti registriran ljetos u Europi. No, Europska agencija za lijekove nije odobrila njegovu registraciju jer se nije moglo dokazati da istovremeno dolazi i do kliničkog poboljšanja bolesnika, iako su klinički pokusi ukazivali na snižavanje razine beta amiloida. Ujedno, primijećene su i ozbiljne nuspojave. 

Kako je sve više istraživanja s različitim formulacijama monoklonskih antitijela, ako i lekanemab ne bude uspješan, vjerojatno će se uskoro proizvesti lijek koji će pomoći oboljelima od Alzheimera.

Preporuke za oboljele od Alzheimerove bolesti

Do daljnjeg, osobe koje su u riziku razvoja Alzheimerove bolesti, mogu samo pokušati promjenom životnih navika utjecati na kasniji nastanak bolesti te usporenje pada kognitivnih funkcija.

Zasad znamo da su to:

• prvenstveno dobra kontrola kroničnih bolesti (dijabetesa, pretilosti i kardiovaskularnih bolesti),
• izostanak stresa, čak ako to znači promjenu posla ili mjesta boravka ili prekidanje loših veza,
• dovoljno odmora i kvalitetnog sna te
• pravilna prehrana.

Brojne znanstvene studije su potvrdile kako je dostatan unos vitamina i minerala i njihov dobar odnos u organizmu neophodan za pravilno funkcioniranje svih organa te usporavanje propadanja stanica, kao i sprečavanje nakupljanja štetnih tvari u organizmu.

Jedna od prehrana koja se preporučuje naziva se MIND – dijeta. Vrlo je slična mediteranskoj prehrani uz pojačan unos zelenog lisnatog povrća bogatog vitaminima i mineralima, ribe bogate omega-3 masnim kiselinama, maslinovog ulja kao izvora dobrih masti i vitamina E te bobičastog voća punog antioksidanata. Naravno, u ovu prehranu ulaze i cjelovite žitarice, grahorice te orašasti plodovi. Ovakva prehrana je odlična i za sve kardiovaskularne bolesnike, pretile osobe ili oboljele od dijabetesa (uz dodatnu kontrolu šećera).

Iako vitamini i minerali imaju razne funkcije u našem organizmu, kad govorimo o normalnoj kognitivnoj funkciji, dobro je znati da vitamini B skupine djeluju direktno na stvaranje dostatne energije za mozak, održavanje živčanog sustava i uklanjanje štetnog homocisteina. Vitamin D nužan je za normalnu kognitivnu funkciju, kao i cink, željezo, ali I voda. Najzad, DHA, jedna od omega-3 kiselina, neophodna je za održavanje normalne funkcije mozga.