Stručnjaci upozoravaju: vitamin D ne smije manjkati u organizmu, mora se nadoknaditi

Godinama se govori o važnosti uloge vitamina D za ljudski organizam. Znamo da mu je najvažnija uloga u apsorpciji kalcija čime utječe na izgradnju kostiju, no sudjeluje i u procesima imunosnog sustava u aktivaciji B i T limfocita. Zaustavlja upalne procese u koži i regulira joj rast stanica, a sudjeluje i u regulaciji krvnog tlaka te regulaciji izlučivanja inzulina.

Vitamin D se može sintetizirati u koži iz kolesterola pod utjecajem sunčevih UV zraka kao previtamin D, koji se potom, ponajviše u bubrezima, pretvara u aktivni oblik vitamina D, kalcitriol.

Mnogima manjka vitamina D

Istraživanja cjelokupne svjetske populacije pokazuju nedostatne koncentracije vitamina D u gotovo 40 – 50% osoba. Zalihe u organizmu su najniže tijekom zime te se smanjuju i u starijoj dobi. Slično je stanje i u Hrvatskoj, posebno u njenom kontinentalnom dijelu.

Postoje i posebne skupine stanovništva kod kojih se može očekivati manjak vitamina D. To su osobe koje rijetko borave na zraku i izlažu se suncu, osobe tamne puti, pretili, slabo pokretne osobe, starije osobe te oboljeli od različitih autoimunosnih bolesti, bolesti bubrega, endokrinih, zloćudnih, neuroloških i psihijatrijskih bolesti.

Preporučene doze

Godinama stručnjaci upozoravaju na potrebu nadomjesnog unosa vitamina D, odnosno potrebnoj dozi koja se treba unositi dodatcima prehrani. Čak su se mogle naći i preporuke šarlatana o unosu ogromnih doza, više od 10.000 IJ, koje smatramo toksičnima.

Za stanovništvo Hrvatske postoje preporuke objavljene u Smjernicama za prevenciju, prepoznavanje i liječenje nedostatka vitamina D u odraslih. Napisali su ih Prof. dr. sc. Darija Vranešić Bender i suradnici, koje se kreću od 600 – 800 IJ jedinica za zdrave osobe i 1.500 – 2.000 IJ za osobe s nedostatkom ili rizikom nastanka manjka vitamina D, što se treba razmatrati ovisno o dobi i statusu svakog pojedinca.

Potpuno skrivanje od sunca nije dobro

Glavni izvor vitamina D je sunce, odnosno izlaganje kože suncu, ali ga možemo dobiti u maloj dozi i iz hrane. Najbogatije namirnice ovim vitaminom su ulje iz jetre bakalara, potom plava riba (tuna, srdele, skuša), plodovi mora, goveđa jetra, žumanjak jajeta i shiitake gljive.

Kako ovim namirnicama možemo dobiti svega dvadesetak posto od potrebne količine, a neke i nisu namirnice koje se često jedu u našim krajevima, potrebna doza se treba dobiti prvenstveno boravkom na zraku. Ako to nije moguće ili nije dostatno, onda dodacima prehrani. Naime, o dobrobiti i štetnosti sunca govori se već godinama i činjenica jest da je jedan od uzroka većem nedostatku vitamina D upravo znatno pojačana zaštita od sunca: stalno nošenje zaštitne odjeće i primjena sredstava za sunčanje s visokim zaštitnim faktorima.

Važno je odgovorno se ponašati na suncu, no isto tako je i važno da ne pretjerujemo u zaštiti. To znači da nam je malo sunca itekako potrebno, pa je proljetno sunce ujutro i poslijepodne idealno za kratkotrajno izlaganje kože i za dobivanje onog vrlo povoljnog djelovanja sunca, što uključuje i dostatnu, a ne štetnu količinu UV zraka za sintezu vitamina D.

Naravno, osobe koje se trebaju strogo čuvati od sunca ili zbog drugih stanja imaju povećani rizik za manjak vitamina D, trebale bi uzimati neke od dodataka prehrani, u obliku i dozi prilagođenoj potrebama za što treba zatražiti savjet ljekarnika.

Veza vitamina D i infekcija dišnog sustava

Od početka pojave COVID -19 često se spominje i uloga vitamina D, kao mogućeg zaštitnika organizma. On sudjeluje u imunosnim reakcijama i umanjuje upalne procese, što bi moglo biti značajno za dišni sustav napadnut virusom SARS-CoV-2.

Istovremeno, već dugo se zna da većina bolesnika s upalnim procesima dišnih putova ima smanjene doze vitamina D, a jednako je potvrđeno i kod oboljelih od COVID-19, odnosno osobe s težim oblicima infekcije imale su znatno niže vrijednosti vitamina D od onih s blažim oblicima bolesti.

Stoga, iskoristite blago proljetno sunce, boravite na zraku i krećite se. Uvedite bar jednu namirnicu bogatu vitaminom D, srdele ili skuše. Postoje i namirnice obogaćene vitaminom D, primjerice neke žitne pahuljice.