Liječnici upozoravaju: Acetilsalicilna kiselina nije za svakoga!

Acetilsalicilna kiselina u dozi od 75 do 100 mg, kod nas poznata pod zaštićenim nazivima Andol, Aska, Aspirin i Cardiopirin, najčešće je primjenjivani lijek u cijelom svijetu za sekundarnu prevenciju kardiovaskularnih komplikacija. Propisuje se za prevenciju nastanka ponovnog srčanog i moždanog udara kod bolesnika koji su ih preboljeli. Osim toga, propisuje se i za sprečavanje tromboembolije (nastajanje ugrušaka i komplikacije od ugrušaka) nakon operativnih ili zahvata na krvnim žilama.

Acetilsalicilna kiselina upotrebljava se još od kraja 19. stoljeća

Kao lijek protiv vrućice i bolova acetilsalicilna kiselina upotrebljava se još od kraja 19. stoljeća, iako se do 70-ih godina 20. stoljeća nije znalo kako djeluje. Tek tada je britanski farmakolog John Vane otkrio da ona onemogućuje biosintezu prostaglandina, za što je dobio Nobelovu nagradu za medicinu 1982. godine.

Prostaglandini djeluju kao lokalni hormoni, a nastaju u složenoj metaboličkoj reakciji iz arahidonske kiseline. U organizmu utječu na kontrakciju glatkih mišića krvnih žila i gastrointestinalnog sustava te kontrakciju i opuštanje mišića dišnih putova, potom na nakupljanje trombocita te održavanje krvnog tlaka i bubrežnu funkciju. U središnjem živčanom sustavu uzrokuju pojavu vrućice i pospanost.

Posebna im je uloga u nastanku upale jer povećavaju nastanak edema i pojačavaju protok krvi kroz upaljeno područje, povećavaju propusnost krvnih žila te zapravo potiskuju imuni odgovor. S obzirom na to da acetilsalicilna kiselina onemogućuje nastanak prostaglandina, zapravo sprečava sve te njihove funkcije u organizmu.

Primjena acetilsalicilne kiseline

Kako je acetilsalicilna kiselina bila u vrlo širokoj upotrebi protiv bola i vrućice, još 50-ih godina 20. stoljeća primijećeno je da pacijenti koji nakon operacija koriste acetilsalicilnu kiselinu dulje krvare. Odnosno, ustanovilo se da sprečava nakupljanje trombocita. Taj se štetni učinak iskoristio kao koristan kod pacijenata sa srčanim bolestima za sprečavanje srčanog infarkta, a kasnije i moždanog udara.

Danas acetilsalicilnu kiselinu koristimo u različitim dozama za različito djelovanje nakon 16. godine. U pojedinačnoj dozi od 300 do 1000 mg (ukupno do najviše 4 g na dan) za kratkotrajno ublažavanje glavobolje, zubobolje, upale grla tijekom prehlade, bolova kod menstruacije, bolova u mišićima i zglobovima, bolova u leđima, blagih artritičnih bolova te za simptomatsko ublažavanje bolova i vrućice kod prehlade ili gripe. U dozi od 75 do 100 mg koriti se za sprečavanje štetnih kardiovaskularnih događaja.

Ne zanemarujte štetne učinke

No zdravstveni stručnjaci sve češće upozoravaju na pogrešno tumačenje dobrobiti acetilsalicilne kiseline kao prevencije te zanemarivanje njezinih štetnih učinaka. Tu se ponajprije misli na povećan rizik krvarenja iz gastrointestinalnog trakta (želudac i crijeva). Acetilsalicilnu kiselinu ne bi trebale uzimati osobe s aktivnim bolestima probavnog sustava, s povećanom sklonosti krvarenjima, s teškim zatajenjima funkcije jetre ili bubrega te s teškim zatajenjima srčane funkcije. Oprez je potreban i kod bolesnika koji imaju astmu, a za sve bolesnike koji je trebaju uzimati dulje nužno je uzimanje želučanootpornih tableta koje ne nadražuju probavni sustav.

Ipak, najveći problem nastaje zbog neopravdane primjene acetilsalicilne kiseline. Nedavno je objavljena studija iz Sjedinjenih Američkih Država u kojoj je ustanovljeno da gotovo četvrtina osoba starijih od četrdeset godina, odnosno oko 29 milijuna stanovnika, koji ne boluju od kardiovaskularnih bolesti ipak uzimaju acetilsalicilnu kiselinu kao prevenciju nastanka tih bolesti. Iz te grupe koji uzimaju lijek 23% nije dobilo preporuku liječnika.

Vrlo je sličan nalaz britanskog NIH-a (Nacionalnog instituta za zdravlje) iz 2017. godine, a uslijedilo je još nekoliko važnih istraživanja. Zbog takvih nalaza Američko društvo za srce ističe da bi se acetilsalicilna kiselina za prevenciju kardiovaskularnih bolesti zaista trebala primjenjivati samo kod onih osoba koje su već preboljele srčani ili moždani udar i nemaju zabilježenih krvarenja iz probavnog trakta te da je ne bi trebale uzimati osobe nakon sedamdesete godine. Jednake napomene vrijede i u Hrvatskoj te su navedene u uputama o lijeku.

Riječ farmaceuta: acetilsalicilna kiselina nije za sve

Dakle, za preventivno uzimanje acetilsalicilne kiseline potrebna je preporuka liječnika, iako se lijek može nabaviti bez recepta. Bolesnici trebaju prijaviti svom liječniku sve neobične simptome krvarenja te, općenito, svakom liječniku prijaviti uzimanje lijeka. Bez obzira na moguće dobrobiti, lijek nije namijenjen svima za sprečavanje nastanka kardiovaskularnih događaja te ga se stoga ne smije uzimati bez dogovora sa zdravstvenim stručnjakom.