Razumno uživajte u kavi: dvije strane istog novčića

Kava (vrsta lat. Coffea) zimzeleni je grm koji može narasti do 10 metara visine. Za hranu se koristi plod, bobica, koja je zrela tamnocrvene boje. Prirodno stanište su Etiopija, Angola i Mozambik, gdje raste na visinama iznad 600 metara. Još u srednjem vijeku kava je prenesena u Aziju.

Danas se najviše uzgaja u Južnoj Americi, u Brazilu te je popularna i kao ukrasna biljka. Uzgaja se u nekoliko varijanti, no najpoznatije su Coffea arabica i Coffea robusta.

Nekoliko je priča o otkriću kave, a najpoznatija je ona o etiopskom pastiru koji je primijetio da su njegove koze pune energije nakon što su pojele crvene bobice kave. Pastir je isprobao bobice i otkrio da mu daju snagu, a svoja zapažanja je prenio lokalnim svećenicima koji su plodove prvo osušili, pržili, pa potom radili napitak. Smatra se da je pravi uzgoj kave započeo u 15. stoljeću u Jemenu. Kultura ispijanja kave se preko Turske proširila po Europi i potom po čitavom svijetu.

Umjetnost pripreme napitka

Priprema ukusnog napitka danas je prava umjetnost, jer okus ovisi o nizu čimbenika. Ponajprije je to vrsta kave, zatim stroga kontrola proizvodnog procesa (od vrste tla za uzgoj do transporta plodova), a prženje i potom mljevenje završno utječu na kvalitetu sirovine od koje se priprema napitak na razne načine. Kava se prži na temperaturi od 240°C, u periodu od sedam do četrnaest minuta. Mljevenje je najbolje obaviti neposredno prije pripreme, a treba paziti na trajanje mljevenja i eventualni razvoj topline.

Može se pripremati kao kuhana kava, odnosno „turska kava“, pri čemu važnu ulogu ima talog kave ili kao kava bez taloga, kao što su „espresso“ (talijanska) ili „filtar-kava“ (američka). Iz kave se može ukloniti kofein, pa konzumirati dekofeiniziranu kavu, iako će pravi kavoljupci, naravno, odbiti takav napitak. Instant kava počela se proizvoditi još početkom 20. stoljeća, ponajprije zbog lakšeg skladištenja i pripreme za vojsku. Iako je vrlo popularna, zbog proizvodnih procesa u proizvodu su zadržane količine kofeina, no izgubljeni brojni drugi spojevi koji kavu upravo čine kavom. U napitak se mogu dodavati mlijeko i alkohol, šlag ili sladoled, a danas je popularna i kava s bademovim mlijekom. No, koja god se vrsta napitka od kave odabere, ispijanje za mnoge predstavlja ritual, i kava je zasigurno važan kulturološki fenomen.

Sastav kave i utjecaj na zdravlje

Plodovi kave bogati su nizom spojeva: ponajprije kofeinom, zbog kojeg je toliko popularna, ali i velikom količinom antioksidansa, najviše polifenola u obliku kavinih kiselina (klorogene kiseline). Sadrži još diterpene, nikotinsku kiselinu (vitamin B3), magnezij i kalij, izoflavone, lignane, tanine, zapravo oko tisuću različitih spojeva.

Sedamdesetih godina prošlog stoljeća dosta se govorilo o štetnosti kave, prvenstveno zbog sumnje da povećava rizik razvoja karcinoma i kardiovaskularnih bolesti, no danas su uklonjene sve takve sumnje. Smatra se da ima znatne zdravstvene dobrobiti, pod uvjetom da se razumno konzumira (što znači tri do pet šalica dnevno) i ako je osoba općenito zdrava.

Posljednjih desetak godina objavljene su brojne studije koje povezuju konzumaciju kave sa smanjenjem ukupne smrtnosti. Objavljeni su podaci o utjecaju kave na smanjenje rizika za razvoj dijabetesa, kardiovaskularnih bolesti (koronarne srčane bolesti, zastoja srca i atrijske fibrilacije), pa čak i moždanog udara. Dokazano je da ima povoljan utjecaj na zdravlje jetre, posebno na smanjenje razvoja masne jetre i alkoholne ciroze jetre te da smanjuje rizik za razvoj karcinoma jetre. Postoje i studije o povoljnom utjecaju na depresiju te kasniji razvoj Parkinsonove bolesti i raznih oblika demencije.

Kada kava može biti štetna?

Ipak, pretjerana konzumacija kave ili prisustvo neke bolesti donosi zdravstvene rizike. Također, čini se da dosta ovisi i o tome je li  kava prava ili dekofeinizirana.

• Dekofeinizirana kava nepovoljno utječe na razinu ukupnog kolesterola i LDL kolesterola. Kava koja sadrži kofein nepovoljno utječe na razvoj glaukoma, povećava srčani puls, remeti san i pojačava osjećaje tjeskobe.
• Tijekom trudnoće može utjecati na manju porođajnu težinu novorođenčeta. S obzirom na to da kofein djeluje kao sredstvo za pobuđivanje u središnjem živčanom sustavu, kavu ne bi trebala konzumirati djeca.
• Kava, ponajprije zbog sadržaja kofeina, može reagirati s mnogim lijekovima, pa je ponekad uz određene lijekove bolje ne piti kavu. U kombinaciji s antipsihoticima sprečava njihovu apsorpciju i tako im umanjuje djelovanje. Smanjuje i apsorpciju alendronata (lijeka protiv osteoporoze) te levotiroksina (sintetskog hormona štitnjače). Ovaj utjecaj kave može se umanjiti ako se pije najmanje dva sata prije ili nakon uzimanja lijeka. Kofein pripada istoj skupini kemijskih spojeva kao i teofilin (lijek za liječenje astme i KOPB-a) te mu može pojačati djelovanje, stoga je uz teofilin najbolje ne piti kavu.
• Kinolonski antibiotici (ciprofloksacin, norfloksacin), estrogeni hormoni (u kontraceptivima i hormonskoj nadomjesnoj terapiji) te verapamil (za liječenje hipertenzije i angine pektoris) usporavaju razgradnju kofeina u organizmu, što može utjecati na pojačan učinak kave i njene neželjene učinke, pa konzumaciju kave treba značajno smanjiti.
• Kava može usporiti proces zgrušavanja krvi te se ne preporučuje pacijentima koji uzimaju antikoagulanse (lijekove protiv zgrušavanja krvi).