Problem hipertenzije ne nestaje: mislite o svom krvnom tlaku

Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, gotovo 26% svjetske populacije ili više od 970 milijuna ljudi, boluje od hipertenzije. Procjenjuje se da će do 2025. godine prevalencija iznositi 29%. Hipertenzija je jedan od glavnih čimbenika za pogoršanje srčanih bolesti (uz aterosklerozu) te posredno dovodi do fatalnog ishoda ishemijske bolesti srca i moždanog udara. Istovremeno, ishemijska bolest srca vodeći je uzrok smrti u svijetu od bolesti, dok je moždani udar na trećem mjestu.

Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo kardiovaskularne bolesti su, kao i u svijetu, vodeći uzrok godišnje smrtnosti kod više od 42% Hrvata ili oko 23.000 osoba. Od hipertenzije boluje oko 37% stanovništva ili, kako se navodi, svaki treći odrasli Hrvat ima vrijednosti arterijskog tlaka više od 140/90 mmHg.

Međutim, hipertenzija se smatra i bolešću koja se može dobro kontrolirati i time značajno smanjiti loše ishode, odnosno uvećati kvalitetu života bolesnika.

Kako se hipertenzija liječi

U liječenju hipertenzije koriste se primarno lijekovi koji djeluju na sniženje krvnog tlaka, antihipertenzivi, a ponekad im se kao pomoć dodaju lijekovi koji povećavaju izlučivanje urina, diuretici ili lijekovi koji djeluju na srce.

No, uzimanje lijekova učinkovito je samo uz ozbiljnu promjenu životnih navika. Ona podrazumijeva promjene prehrambenih navika, prvenstveno smanjenje unosa soli te pridržavanje mediteranske ili neke slične prehrane, uz značajno smanjenje unosa alkohola te prestanak pušenja. Osim promjene prehrane, sve osobe prekomjerne tjelesne mase ili pretile, moraju pristupiti kontroliranom mršavljenju. Redovita tjelesna aktivnost, poput hodanja, trčanja ili plivanja, također je izuzetno važna. Ona ne samo da djeluje na kontroliranje tjelesne mase, već doprinosi smanjenju krvnog tlaka. Najzad, koliko god je moguće, treba ukloniti izvore stresa.

Samokontrola krvnog tlaka, odnosno redovito mjerenje, presudno je u praćenju bolesti. Temeljem rezultata se mjeri učinkovitost lijekova te se eventualno prilagođava doza ili se daju dodatne preporuke za prehranu ili tjelesnu aktivnost.

Nekontrolirana hipertenzija

Kod mnogih osoba kojima je dijagnosticirana hipertenzija i propisana terapija koja bi trebala imati određeni (zadovoljavajući) učinak, ipak se primjećuje loša kontrola bolesti, stanje koje se naziva nekontrolirana hipertenzija.

Nekontrolirana hipertenzija dovodi do ubrzavanja razvoja bolesti srca, krvnih žila i bubrega te do preuranjene smrti. Prema nedavno objavljenoj studiji Američke udruge za srce, najviše pacijenata s nekontroliranom hipertenzijom su muškarci u dobi do 59 godina i žene u dobi iznad 70 godina života.  Prema ovoj studiji, najznačajniji razlog loših rezultata za mlađe muškarce je nepridržavanje propisane terapije lijekovima i nesavjesnost u promjenama životnih navika. Autori studije smatraju kako i liječnici i ljekarnici trebaju posvetiti više truda u podučavanju pacijenata te češće kontrolirati koliko se zapravo pacijenti pridržavaju preporučenih smjernica.

Zavaravajući izostanak simptoma

Činjenica kako hipertenzija ne boli, odnosno pacijent promjene organizma ne osjeća i ne doživljava ih dramatično, često dovodi do pogrešnih stavova o tome da je sve u redu te da nema razloga za zabrinutost. To pak dovodi do lošeg pridržavanja uputa, neredovitog uzimanja lijekova ili nepristajanja na promjene životnih navika. Inzistiranje na redovitom samomjerenju krvnog tlaka stoga se smatra najvažnijom metodom kontrole, ne samo da bi poslužilo kao pokazatelj liječniku, već i kao upozorenje pacijentu na ozbiljnost situacije te kao način pritiska na njegovu savjest.

Po pitanju velikog broja nekontroliranih hipertenzija u starijih žena, čini se da je razlog menopauza, odnosno u toj dobi već izuzetno niska razina estrogena. No, i za te pacijentice od presudne je važnosti redovito samomjerenje krvnog tlaka, kako bi liječnik pregledom rezultata mjerenja mogao češće prilagođavati terapiju lijekovima.