Potvrđena korist dodatnog unosa vitamina D

Autori VITAL studije koja se provodi u Brigham i bolnici za žene u Bostonu, a u suradnji s Harvardskim medicinskim fakultetom objavili su preliminarne rezultate. VITAL studija uključuje dosad najveći broj ispitanika o učinku dodataka prehrani koji sadrže vitamin D3 u dozi od 2.000 IJ i omega-3 masne kiseline u dozi 1 g dnevno, točnije EPA 460 mg i DHA 380 mg. Studija istražuje učinak kod 12.786 pacijenata starijih od 50 godina i 13.085 pacijentica starijih od 55 godina tijekom pet i pol godina. Istražuje se učinak ova dva dodatka prehrani na smanjenje rizika za razvoj karcinoma, bolesti srca i moždanog udara u osoba koje nisu prije bolovale od ovih bolesti. Napominjemo da studija nije istraživala učinak samog vitamina D, jer je on poznat i nedvojbeno dokazan, već dodatnog unosa dodacima prehrani.

Tko treba nadoknaditi vitamin D

Vitamin D već se gotovo desetljeće preporučuje u prevenciji i terapiji karcinoma, kardiovaskularnih bolesti, dijabetesa, osteoporoze, pada kognicije i depresije. VITAL studija je zasad pokazala da dodatno uzimanje vitamina D u dodacima prehrani nema željeni ni zaštitni ni terapijski učinak na navedene bolesti u osoba koje imaju u organizmu dostatnu količinu ovog vitamina. Drugim riječima, studija je pokazala da je vitamin D nužan za zdravlje i za prevenciju ovih bolesti, a njegova koncentracija u organizmu održava se složenim metaboličkim mehanizmom pod utjecajem sunca.

Ako osoba prehranom, boravkom na zraku (suncu) i tjelovježbom sintetizira dovoljne količine vitamina D, dodatni unos dodacima prehrani neće pojačati učinak vitamina D. Osobe koje imaju manjak vitamina D, svakako ga trebaju nadoknaditi prehranom i boravkom na suncu ili dodacima prehrani.

Ipak, željeni učinak dodataka prehrani koji sadrže vitamin D u dozi od 400 – 800 IJ pokazao se jedino kod bolesnika koji boluju od autoimunih bolesti poput reumatoidnog artritisa ili psorijaze te bolesnika koji boluju od uznapredovalih (metastatskih ili neizlječivih) karcinoma. Dakle, njima se preporučuje, pored hrane, i uzimanje dodataka prehrani koji sadrže vitamin D. Maksimalna dnevna doza vitamina D koja se pokazala sigurnom tijekom ove studije iznosi 2.000 IJ dnevno, a preporučena dnevna doza 400 – 800 IJ.

Hrana bogata i hrana obogaćena vitaminom D

No, za potpuno razumijevanje rezultata VITAL studije treba imati na umu da se ona provodi na pacijentima Sjedinjenih Američkih Država. Znamo da je njihova prehrana različita od prehrane Europljana i naroda s drugih kontinenata. Naime, znatan broj prerađenih namirnica obogaćene su dodatkom vitamina D, a posebno mliječni proizvodi, žitarice (razne žitne pahuljice), mlijeko i velik broj napitaka. To bi ujedno i značilo da se vitamin D3 zapravo unosi u organizam hranom, a ne dodacima prehrani, što možda u drugim krajevima svijeta i nije moguće.

Prirodni izvor vitamina D su ulje jetre bakalara, zatim plava riba (srdela, skuša, tuna, losos), goveđa jetra, žumanjak jajeta.

I kod nas na tržištu se mogu pronaći namirnice obogaćene vitaminom D, uglavnom mlijeko i margarin za mazanje te neke žitne pahuljice, no u znatno manjoj mjeri nego u SAD-u.

Uzroci manjka vitamina D

Manjak vitamina D3 može se javiti kod svih osoba koje nedovoljno borave na zraku i nedovoljno se izlažu suncu i ne uzimaju ga hranom. To su prvenstveno dojenčad i starije osobe. Zanimljiva je činjenica da se tamnopute osobe moraju tri do pet puta dulje izlagati suncu od svjetloputih za sintezu iste količine vitamina D.

Manjak vitamina D nastaje i kod osoba koje imaju poremećen sustav prehrane ili npr. zahvate u probavnom sustavu, kod nekih bolesti bubrega i jetre ili kod osoba koje uzimaju lijekove koji pojačano troše vitamin D ili mu sprječavaju metabolizam. To su antibiotik rifampicin, antacidi koji sadrže aluminij, diuretici indapamid, klortalidon i klorotiazid, antiepileptik karbamazepin, kardiotonik digoksin, magnezij te još neki lijekovi u manjem obimu interakcije.