Poremećaji ritma sna povezani su s mnogim bolestima

Redoviti raspored spavanja i budnosti u organizmu, njihovu podjelu i izmjenu u danu usklađenu s izmjenom dana i noći određuje cirkadijalni ritam. Spavanje ima iznimno važnu ulogu za zdravlje organizma jer se tijekom sna organizam obnavlja, a ako osoba dulje razdoblje loše spava, mogu nastati ozbiljne tjelesne i psihičke bolesti.

Prednosti spavanja i pravilnog ritma sna

Pri spavanju se smanjuje tjelesna temperatura, usporavaju se krvni tlak, disanje i probava, čime se organizam oporavlja od rada tijekom budnosti. Istodobno se ubrzava rast stanica, čime i oporavak svih tkiva, veća je proizvodnja bijelih krvnih stanica i veća aktivacija imuniteta. Tijekom spavanja mozak je vrlo aktivan, uspostavlja se proces pamćenja, odnosno sjećanja, razvijaju kreativne ideje i, što je najvažnije, uklanjaju se štetni produkti nastali radom mozga tijekom dana.

Dio mozga koji zovemo hipotalamus sudjeluje u regulaciji disanja, otkucaja srca, normalnog krvnog tlaka i tjelesne temperature te se ovdje upravlja i 24-satnim cirkadijalnim ritmom. On dijeli budnost i spavanje, razdoblje sanjanja i dubokog sna, ritam promjene tjelesne temperature, lučenje nekih hormona kao što su hormon rasta i kortizol te lučenje neurotransmitora.

Koji ste tip  – jutarnji, večernji ili indiferentni?

Ljude prema cirkadijalnom ritmu možemo podijeliti u tri tipa: jutarnji, večernji te indiferentni tip. Jutarnji je tip zastupljen kod 25% ljudi koji pokazuju maksimum životne i radne aktivnosti u jutarnjim satima, poslijepodnevni ili večernji tip zastupljen je kod 30% ljudi, a maksimum aktivnosti im je u poslijepodnevnim ili večernjim satima, dok je indiferentni ili aritmični tip zastupljen kod 45% ljudi i kod njih je 24-satna ritmika slabo izražena.

Nobelova nagrada za medicinu 2017. godine dodijeljena je znanstvenicima Jeffreyju Hallu, Michaelu Rosbashu i Michaelu Youngu koji su izolirali gen koji kontrolira cirkadijalni ritam, a proizvodi se tijekom noći te se razgrađuje tijekom dana.

Čvrste veze između poremećaja ritma sna i metaboličkih bolesti

No i prije razumijevanja mehanizma koji upravlja cirkadijalnim ritmom znanstvenici su ustanovili čvrste veze između poremećaja ritma spavanja i budnosti te mnogih metaboličkih bolesti poput dijabetesa ili pretilosti, psihičkih bolesti poput depresije, bipolarnog poremećaja ili opsesivno-kompulzivnog poremećaja te Alzheimerove bolesti, pa i nastanka karcinoma.

Postoje rasprave o tome je li poremećaj tog ritma posljedica bolesti ili je uzrok, no nakon otkrića mehanizma upravljanja cirkadijalnog ritma sve je više znanstvenika koji su uvjereni da je njegov disbalans okidač za nastanak bolesti. Tome u prilog idu studije s većom pojavnošću bolesti kod osoba koje rade u smjenama ili koje su često izložene jet lagu, odnosno poremećaju spavanja zbog promjene vremenske zone pri dalekim putovanjima.

Kratkoročni poremećaji spavanja

Tijekom života svaka osoba doživi poremećaj spavanja. Osoba ne može zaspati, spava u polusnu, često se budi tijekom noći ili se budi nakon samo nekoliko sati spavanja. Takvi kratkotrajni poremećaji spavanja prouzročeni su emocionalnim stresovima ili okolišnim utjecajima poput buke i promjene mjesta spavanja ili tegobama kao što su žgaravica ili prehlada, uzimanje nekih lijekova te općenito loše higijene sna.

Nesanice su češće u starijoj dobi i kod žena, češće u postmenopauzi. No odnedavno stručnjaci upozoravaju i na nove tehnologije (mobitele, televiziju, korištenje plave svjetlosti) kao ozbiljne uzročnike nesanice, posebno kod mladih. Nerijetko se te povremene nesanice razvijaju u kronične.

Higijena spavanja

Svako liječenje nesanice počinje uvođenjem ritma spavanja koji se naziva higijena spavanja te zahtijeva promjene i prilagodbu životnih navika.

Tijekom dana treba biti fizički aktivan i izbjegavati drijemanje. Na spavanje treba poći uvijek u isto vrijeme i buditi se u isto vrijeme, pa čak i neradnih dana. Prije spavanja ne treba provoditi razbuđujuće aktivnosti – raditi teške poslove, gledati ili čitati napetu ili agresivnu tematiku te konzumirati hranu, alkohol, cigarete i kavu.

Prostorija za spavanje treba biti dobro prozračena, hladnija i tamna, a prije spavanja možete se relaksirati toplom kupkom, slušanjem lagane glazbe ili čitanjem nezahtjevnog štiva. Ako su potrebni lijekovi za spavanje, oni se trebaju uzimati točno prema uputi liječnika i ljekarnika, najkraće moguće vrijeme. Duljom primjenom izazivaju navikavanje pa postaju nedjelotvorni, odnosno potrebne su veće doze za jednak učinak. Osim smanjene učinkovitosti, izazivaju i povratni učinak još teže nesanice kad ih se prestane uzimati.