Opioidna kriza u Americi: raste broj ovisnika o jakim analgeticima

Američki mediji gotovo svakodnevno objavljuju podatke o sve većem broju ovisnika o opioidima. Zdravstveni stručnjaci ističu kako treba uvesti stroge smjernice prepisivanja lijekova prebacujući krivnju jedni na druge – udruge pacijenata upozoravaju na stvaranje legalne ovisnosti, neovisna komisija za borbu protiv ovisnosti zatražila je od predsjednika Donalda Trumpa da opioidnu krizu proglasi epidemijom.

Borba protiv ovisnosti o opioidima bila je i jedna od tema nedavne predsjedničke kampanje u kojoj se Hillary Clinton zalagala za liječenje ovisnosti, a Donald Trump prilično je zanemarivao tu temu i za nastanak krize optuživao meksičke narko-kartele.

I u Europi i u Hrvatskoj sve češće možemo pročitati ili čuti vijesti o gorućem problemu američkog zdravstva, a imamo prilike vidjeti i dokumentarne filmove u kojima autori pokušavaju odgovoriti na pitanje što se događa. No što se to zaista događa u SAD-u već gotovo desetak godina?

Ovisnost o opioidnim lijekovima nuspojava je lijekova koji sadrže opioide, odnosno jake analgetike kao što su morfin, kodein, oksikodon ili fentanil. To su lijekovi na recept za iznimno jake akutne ili kronične bolove. Za razliku od Hrvatske, pa i najvećeg dijela Europe, američke udruge pacijenata izborile su se za relativno liberalno prepisivanje ovih lijekova ističući pravo pacijenata na liječenje i dostupnost lijekova.

Ovisnost o opioidnim lijekovima nuspojava je lijekova koji sadrže opioide, odnosno jake analgetike kao što su morfin, kodein, oksikodon ili fentanil

Naime, postoje podaci prema kojima je evidentirano više od sto milijuna Amerikanaca s dijagnozom kroničnog bola, a smatra se da veći dio nije primjereno liječen, posebno siromašno stanovništvo. Stručnjaci objašnjavaju da su ti kronični bolovi posljedica sjedilačkog načina života i pretilosti povezane s bolom u donjem dijelu leđa te golemog broja radnih ozljeda koje nisu odgovarajuće liječene.

U Hrvatskoj se opioidni lijekovi koriste kratkotrajno, u zdravstvenim ustanovama za liječenje akutnog jakog bola, primjerice kod teških trauma ili opeklina ili nakon opsežnih kirurških zahvata. Na recept, odnosno za primjenu kod kuće, dobivaju ih samo određeni bolesnici s jakim kroničnim bolom, kod kojih nijedan drugi lijek protiv bolova ili njihova kombinacija ne pomažu te pacijenti u terminalnoj fazi, najčešće oboljeli od karcinoma u palijativnoj skrbi.

Osim što je liječnik dužan napraviti pomnu procjenu koji bolesnik može biti kandidat za terapiju opioidom, dužan ga je i redovito pratiti te pažljivo paziti na nuspojave. No u SAD-u je stanje malo drugačije. Naime, liječnici koji imaju dozvolu prepisivanja opioida mogu ih prepisati i za bolove koji su kod nas karakterizirani kao srednje jaki, primjerice nakon rutinskih kirurških zahvata, kod bubrežnih napadaja ili žučnih kamenaca, kod blažeg kroničnog bola ili čak kao prvi izbor za ublažavanje bola, što kod nas nikako nije slučaj.

Godišnje se izda više od 260 milijuna recepata za opioidne lijekove, a koristi ih 100 milijuna pacijenata, odnosno gotovo svaki treći Amerikanac. Američko društvo za medicinu ovisnosti objavilo je podatke prema kojima je u 2015. godini dva milijuna odraslih osoba bilo ovisno o opioidnim lijekovima, a o ilegalnom heroinu pola milijuna. Velik je, nažalost, i broj predoziranja opioidima, zbog čega godišnje umire 52.000 osoba.

Godišnje se izda više od 260 milijuna recepata za opioidne lijekove, a koristi ih 100 milijuna pacijenata, odnosno gotovo svaki treći Amerikanac

Mnogi smatraju da je početak ove krize vezan uz lijek oksikodon, koji je u SAD-u registrirala kompanija Purdue Pharma. Ta je tvrtka stavila na tržište lijek uz tvrdnje da djeluje pola dana i da se vrlo sporo razvija ovisnost, što se pokazalo prilično netočnim. No lijek se u Americi prepisivao gotovo dvadeset godina velikom broju pacijenata. Kad se s vremenom uvidjelo koje su stvarne nuspojave, odnosno brzina nastanka ovisnosti, Purdue Pharma morala je platiti golemu globu.

Ipak, neki za nastanak ove krize krive američki zdravstveni sustav. Naime, poznato je da se u Americi zdravstvena zaštita plaća – često se pokušava pružiti što jeftinija zdravstvena zaštita širem, odnosno siromašnijem sloju stanovništva. Opioidni lijekovi nisu skupi te se stoga nekritički propisuju mnogim bolesnicima koji si ne mogu priuštiti lijekove za liječenje kroničnih bolesti. Mnoge ozljede i mišićno-koštani bolovi uspješno se liječe fizikalnom medicinom, no i to su postupci koji su znatno skuplji od opioidnog lijeka. 

Opioidni lijekovi nisu skupi te se stoga nekritički propisuju mnogim bolesnicima koji si ne mogu priuštiti lijekove za liječenje kroničnih bolesti

Štogod da je prouzročilo nastanak ove opioidne krize, više nije važno. Statistika je zastrašujuća, golem je broj ovisnih o lijekovima i, što je najtragičnije, za razliku od ovisnika o ilegalnim drogama, najviše ih je razvilo ovisnost zbog liječenja. Teško je reći treba li optužiti liječnike, zdravstveni sustav ili farmaceutsku industriju – zajednički su izazvali apsurdnu situaciju u kojoj je iznimno važna skupina lijekova postala uzrok nastanka ovisnosti, odnosno nove bolesti.