Obilježen tjedan mozga: tragovi pandemije i COVID-a na mozgu

Organizacija dana Alliance for Brain Initiative prije 21 godinu započela je svjetsku akciju obilježavanja tjedna u kojem se promovira znanje o mozgu i bolestima koje ga zahvaćaju. Hrvatsko društvo za neuroznanost i Hrvatski institut za istraživanje mozga Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu tradicionalno organiziraju promociju Tjedna mozga u Hrvatskoj.

Najsloženiji i najvažniji organ

Mozak je naš najsloženiji i najvažniji organ koji upravlja našim tijelom, našim nesvjesnim i svjesnim. Za naš mozak kažemo da je neuroplastičan (od grčkog plassein, što znači oblikovati), odnosno on se cijeli naš život mijenja u interakciji s okolinom. Glavne živčane stanice u mozgu, neuroni, zaduženi su za prijenos informacija. Oni se po rođenju oblikuju te stoga i kažemo da su prve tri godine života najvažnije. Tijekom života se neuroni mijenjaju, neki propadaju, neki grade nove veze, a oni koji su bili oštećeni zbog ozljede ili bolesti se mogu i oporaviti.

Savjeti za dobro zdravlje mozga

Danas znamo da je promjena našeg mozga u smislu razvoja ili “boljeg funkcioniranja” najsnažnija u najranijoj dobi, a usporava se nakon adolescencije te je neupitno dokazano da učenje potiče razvoj mozga.

Također se zna da redovito „vježbanje“ mozga i tjelovježba u odrasloj dobi znatno usporavaju starenje mozga. Tijekom tjelesne aktivnosti pojačava se cirkulacija krvi što u mozak donosi više kisika i hranjivih tvari. U mozgu se pak oslobađaju dopamin i endorfini koji utječu na dobro raspoloženje, a istovremeno tjelesna aktivnost i posljedično dobar umor, smanjuju stres, osjećaj ljutnje ili tjeskobe. Uspoređujući školsku djecu koja redovito vježbaju ili se bave sportom s onom koja to ne čine, znanstvenici su dokazali da tjelesna aktivnost poboljšava i kratkotrajno i dugotrajno pamćenje te da takva djeca znatno bolje usvajaju nova znanja i oblikuju svoje stavove. Brojne studije su također pokazale da redovita tjelesna aktivnost i vježbe za mozak u odrasloj dobi značajno utječu na smanjenje rizika za razvoj različitih demencija ili utječu na njihov kasniji nastanak.

Dakle, osim redovite tjelesne aktivnosti važno je raditi i vježbe za mozak. Može se provoditi gimnastika za mozak (Brain gym), odnosno prilagođeni jednostavni pokreti čijim izvođenjem se podjednako aktiviraju lijeva i desna strana mozga. Vrlo je važan i mentalni trening, poput jednostavnih igara s kartama, slaganja puzzli, rješavanja mozgalica, matematičkih zagonetki, slagalica ili križaljki.

Osim vježbanja, važna je i hrana za mozak koju dobivamo uravnoteženom i raznovrsnom prehranom te treba izbjegavati duhan i alkohol. Najzad, najvažniji je dobar san. Tijekom spavanja mozak je prilično aktivan. Tada se uklanjaju štetni produkti iz mozga te organiziraju i pohranjuju podaci prikupljeni tijekom dana. Kronični nedostatak sna značajan je čimbenik rizika za razvoj kognitivnih poremećaja i demencija.

Bolesti i COVID-19

Na oštećenje mozga, osim izravne ozljede, utječu i različite kronične bolesti, prvenstveno bolesti krvnih žila te različite infekcije mikroorganizmima. Kako se je tijekom posljednjih stotinu godina produljio životni vijek, sve je veća učestalost i neurodegenerativnih bolesti mozga (koje su potaknute i ozljedama i infekcijama) poput Alzheimerove bolesti, Parkinsonove bolesti i neuroimunoloških bolesti poput multiple skleroze.

Ovogodišnji Tjedan mozga u Hrvatskoj posvećen je utjecaju epidemije COVID-19 na naš mozak. Prvo, govori se o izravnom utjecaju preboljenja same bolesti jer je dokazano da virus može uzrokovati brojna oštećenja mozga. Posljedično dolazi do poteškoća koncentracije i zapamćivanja ili otežanog donošenja odluka, promjene raspoloženja, povećanja anksioznosti i poteškoća sa spavanjem. Potom su tu i epidemiološke mjere koje su dovele do ograničenja u svakodnevnom životu te su značajno utjecale na djecu i mlade u segmentu učenja, uvođenjem „učenja na daljinu“.

I u svijetu i kod nas se vode brojne rasprave koliko će sve to utjecati na psihosocijalno sazrijevanje mladih, koliko su uspješno mogli savladati gradivo, ali i o tome je li ovakav način podučavanja imao prednosti u stjecanju nekih novih načina učenja ili na području razvoja novih vještina.