Nova tehnologija za pomoć kod apneje

Poremećaji spavanja najčešće se javljaju nakon tridesete godine, no nisu neobični ni kod djece te su nešto češći kod muškaraca nego kod žena. Osim komplikacija koje izaziva prestanak disanja, oboljeli je neispavan i umoran te zbog toga smanjene koncentracije, radne sposobnosti i često uzrujan ili pak nezainteresiran i odsutan. Ujutro mogu biti prisutne glavobolja i izrazit osjećaj suhoće u ustima.

Razlikuje se nekoliko tipova apneja – opstruktivna, miješana i centralna. Opstruktivna je najčešća i često se naziva samo kraticom OSAS (eng. obstructive sleep apnea syndrome), opstruktivna apneja u snu.

Osim nedostatnog sna koji iscrpljuje cijeli organizam i dovodi do nastanka brojnih bolesti zbog neprestanog stresa, smanjena razina kisika u krvi zbog nepravilnog disanja uzrokuje porast krvnog tlaka

Hrkanje je najblaži oblik poremećaja u spavanju i zapravo je zvučni simptom koji nastaje zbog prolaska zraka kroz usta i ždrijelo kad postoji neka opstrukcija poput treće mandule, nepravilnosti u strukturi nosa ili sinusa ili pak nepravilnosti u ustima i čeljusti. Hrkanje je često i popratni znak opstruktivne apneje. Opstruktivna apneja nastaje zbog opuštanja mišića ždrijela te padanja baze jezika, čime se zatvara dišni put i uzrokuje nedostatak zraka, odnosno nedostatak prijenosa kisika u mozak, što pak mozgu predstavlja signal uzbune i nalog za buđenje. Bolesnik se najčešće ne sjeća ni prestanka disanja ni buđenja iako se to događa nekoliko puta tijekom spavanja.

Može izazvati ozbiljne probleme

Najčešći uzroci opstruktivne apneje su prekomjerna tjelesna težina, nepravilnosti građe u ustima i ždrijelu (npr. veliki krajnici, velike resice), mala brada ili pak kratak i širok vrat te pušenje i konzumacija alkohola i sedativa. Centralna apneja nastaje kad mozak ne šalje podražaje dišnim mišićima – najčešći uzrok su bolesti srca, tumor mozga ili preboljeli moždani udar. Miješana apneja kombinacija je opstruktivne i centralne.

Osim nedostatnog sna koji iscrpljuje cijeli organizam i dovodi do nastanka brojnih bolesti zbog neprestanog stresa, smanjena razina kisika u krvi zbog nepravilnog disanja uzrokuje porast krvnog tlaka te nastaje hipertenzija koja, pak, uzrokuje oštećenja srca i krvnih žila. Posljedica su srčane bolesti, odnosno koronarna insuficijencija i različiti oblici srčanih aritmija. Dakle, osim što opstruktivna apneja može biti posljedica srčane bolesti, može biti i uzrok, a može i dodatno pogoršati postojeću srčanu bolest te prouzročiti raniju iznenadnu srčanu smrt, pa i moždani udar.

>>Kod zdravog čovjeka, dišni su putovi stalno prohodni i zrak neometano kola. Kod oboljelih od opstruktivne apneje, tkiva se zatvaraju i blokiraju disanje.<<

Blaži oblici OSAS-a liječe se smanjenjem tjelesne težine u pretilih osoba i općim mjerama koje uključuju spavanje na boku, prestanak pušenja te konzumacije alkoholnih i gaziranih pića, kao i provođenje higijene spavanja koja podrazumijeva odlazak u krevet i buđenje uvijek u isto vrijeme, relaksaciju prije uspavljivanja te ustezanje od gledanja televizije prije uspavljivanja. Spavaća soba treba biti nešto niže temperature, dobro provjetrena te je potrebno smanjiti vanjsku buku i eventualno zamračiti prozore. Postoje li anatomski razlozi opstrukcije dišnih puteva koji izazivaju hrkanje i dispneju, oni se trebaju što prije kirurški sanirati. Kod nekih pacijenata mogu se primijeniti razni oblici proteza za usta koje osiguravaju prohodnost dišnih puteva, no one nisu udobne ni praktične.

Završni rezultati studija

Ovisno o anatomskoj građi, svaku takvu protezu treba posebno izraditi stomatolog u suradnji s liječnikom pulmologom. U težim slučajevima oboljeli koriste posebnu masku, odnosno aparat za disanje – CPAP (eng. Continuous Positive Airway Pressure), odnosno potporu disanju kontinuiranim pozitivnim tlakom. Aparat kroz masku upuhuje zrak pod tlakom u dišne puteve, čime se osigurava stalni dotok zraka plućima, odnosno opskrba organa kisikom. No korištenje aparata za disanje često je pacijentima nezgodno jer tijekom cijele noći trebaju svjesno koristiti masku za usta ili nos.

Europska komisija je 2011. godine odobrila klinička istraživanja implantanta za stimulaciju podjezičnog živca na dobrovoljcima te se prikupljaju i ocjenjuju završni rezultati studija. Budu li pozitivni, omogućit će se dodatna pomoć bolesnicima s umjerenom do teškom opstruktivnom apnejom. Pomagalo se sastoji od živčanog stimulatora koji se ugrađuje pod kožu te vanjskog aparata koji, kad je uključen, mjeri aktivnost podjezičnog živca te ga po potrebi stimulira. Time se kontroliraju mišići jezika koji ne dopuštaju da baza jezika padne u ždrijelo i zatvori dišni put. Dosadašnji rezultati kliničkih istraživanja su zadovoljavajući i kod onih pacijenata kod kojih opstruktivna dispneja nastaje upravo zbog opuštanja mišića jezika.