Nesanica: Lijekovi za spavanje će se manje propisivati

Nove smjernice traže smanjenje propisivanja lijekova benzodiazepina, odnosno veću kontrolu koja bi trebala onemogućiti njihove štetne učinke. Dugotrajna, a posebno neracionalna i neopravdana primjena lijekova za spavanje dovodi do tolerancije i ovisnosti

U srednjim godinama, a posebno u starijoj dobi, nerijetko se javljaju problemi sa spavanjem. Kao pomoć pacijentima se često propisuju lijekovi iz skupine benzodiazepina, no godinama se vode polemike o takvoj terapiji. Naime, u razvijenim zemljama, a i u Hrvatskoj je vrlo slično stanje, bilježi se prekomjerno propisivanje tih lijekova. Prema Izvješću o potrošnji lijekova u našoj zemlji, koji je objavila Agencija za lijekove i medicinske proizvode u 2016. godini, među najpropisivanijim takvim lijekovima su diazepam i zolpidem. U Americi i Kanadi pokrenute se ozbiljne inicijative za smanjenje propisivanja benzodiazepina i nebenzodiazepina, popularno nazvanih Z-lijekova.

Benzodiazepini djeluju umirujuće na živčani sustav

Benzodiazepini su skupina lijekova čiji je razvoj započeo 1950-ih godina. Jedan od prvih u upotrebi bio je diazepam, koji se i danas najviše koristi, a potom su uslijedile kemijske inačice poput lorazepama, bromazepama i nitrazepama, zatim moderniji alprazolam i triazolam. Krajem osamdesetih godina u terapiju su uvedeni i Z-lijekovi, odnosno agonisti benzodiazepinskih receptora poput zolpidema, lijekovi koji nemaju kemijsku strukturu benzodiazepina, no djeluju na vrlo sličan način. Benzodiazepini djeluju u mozgu na neurotransmiter GABA-u, odnosno gama-aminomaslačnu kiselinu koja smanjuje podražaje i djeluje umirujuće na živčani sustav, čime nas štiti od presnažnih doživljaja poput straha i tjeskobe, uznemirenosti, uzrujanosti i sličnog. Alkohol također djeluje na GABA-u, kao i mnoga opojna sredstva. Benzodiazepini potiču vezivanje GABA-e za receptore na živčanim stanicama i zapravo povećavaju njezino djelovanje.

>>Neugodne, a često i riječima teško opisive senzacije u nogama koje nas tjeraju na kretanje, i to posebice noću, značajno nam mogu narušiti kvalitetu života zbog čega se može pojaviti nesanica. Kliknite i doznajte kako ćete to izbjeći<<

Dugotrajno uzimanje dovodi do depresije i ankziosnosti

Benzodiazepini imaju zajedničku, osnovnu kemijsku strukturu koja uvjetuje njihovo osnovno farmakološko djelovanje kao psihoaktivnih lijekova, a kemijski “dodaci” na osnovnu strukturu čine različitosti među njima. Prema tome razlikujemo one koji bolje djeluju kao anksiolitici (sredstva protiv tjeskobe), sedativi (sredstva za umirenje), hipnotici (sredstva za spavanje) te antikonvulzivi (sredstva protiv grčeva) i miorelaksansi (sredstva za opuštanje mišića). Te različitosti djeluju i na metabolizam lijeka i to tako da uvjetuju brzinu početka njegova djelovanja te njegovo izlučivanje iz organizma, odnosno trajanje učinka. Prema tim razlikama, svaki od benzodiazepina i nebenzodiazepina ima svoju osnovnu indikaciju za koju se propisuje, a tim su razlikama određeni i doza te vrijeme uzimanja lijeka.

>>Svatko se ponekad osjeća tužno ili nesretno, usamljeno ili iscrpljeno. No, važno je prepoznati simptome koji upućuju na depresiju. Depresija je ozbiljan poremećaj, no rješenje postoji! Kliknite i doznajte koje je<<

No učinkom na GABA-u, odnosno pojačavanjem njezina učinka, slabi djelovanje drugih neurotransmitora, što se očituje u mogućim nuspojavama – pospanost, mamurnost, smanjena koncentracija i koordinacija te konfuzija, a koje su jače izražene kod starijih ljudi. Osim toga, dugotrajna primjena, a posebno neracionalna i neopravdana primjena dovodi do tolerancije, stanja u kojem se mozak privikava na povećani učinak GABA-e te je za jednako djelovanje potrebna veća doza lijeka. To pak dovodi i do ovisnosti – smanji li se ili naglo ukine lijek, simptomi zbog kojih se uzimao postaju jače izraženi. Dugotrajno, neopravdano uzimanje dovodi i do pretjeranog smirenja, slabljenja pamćenja, neprimjerenog ponašanja ili afektivnih reakcija poput depresivnih stanja ili pojačanih anksioznih ili euforičnih stanja.

Najčešće se propisuju starijim osobama zbog nesanice

Često se javlja i zloupotreba ovih lijekova, posebno u kombinaciji s alkoholom, pa vrlo učinkoviti lijekovi s relativno slabim nuspojavama postaju lijekovi na vrlo lošem glasu. Stručnjaci, poglavito psihijatri, godinama upozoravaju na prekomjerno i neopravdano propisivanje, pa time i uzimanje benzodiazepina, posebno starijim ljudima za pomoć kod nesanice. Iako se, prema smjernicama, benzodiazepini propisuju za kratkotrajno liječenje u maloj dozi, ne dulje od četiri tjedna, u praksi se oni nerijetko uzimaju mjesecima, pa i godinama uz stalno povećanje doze ili zamjene jednog benzodiazepina drugim. Zasigurno je jedan od razloga prekomjernog propisivanja inzistiranje pacijenata na terapiji, a zbog osjećaja stvarnog, ali djelomice i zamišljenoga gubitka kvalitete života.

Naime, nesanica je stvaran i iscrpljujući problem – utječe na smanjenje učinkovitosti u svakodnevnom životu, narušavanje kvalitete života, smanjenje radnog učinka, a kod starijih osoba je povezana s većom pojavnošću nezgoda i padova, kao i s trajnom iscrpljenošću. No kako bi se spriječila prekomjerna primjena benzodiazepina, prema novim smjernicama za liječenje nesanice, najprije treba uspostaviti dobar režim spavanja, odnosno higijenu spavanja koja podrazumijeva promjene i prilagodbu životnih navika. Ako ove mjere ne pomažu, uključuje se psihološka pomoć, odnosno kognitivno bihevioralne metode koje mogu mnogo pomoći, posebno kod osoba kod kojih ne postoji ili nije ustanovljen uzrok nesanice. Naposljetku, propisuju se benzodiazepini, no pod znatno strožom kontrolom koja bi trebala onemogućiti štetne učinke ovih lijekova.