Liječenje alopecije areate: prva iskustva s novoregistriranim lijekom u Americi
Alopecija areata ne boli, nema upale, nema nikakve smetnje osim vrlo uočljivih područja bez dlaka. No, upravo zbog toga uzrokuje emocionalne i psihičke smetnje kod oboljelog, ponekad čak i depresiju
Alopecija areata je relativno česta bolest kod koje se javlja neožiljni gubitak dlake na vlasištu i/ili tijelu. U javnosti se dosta pisalo o ovoj bolesti nakon prošlogodišnje dodjele Oscara i napada glumca Willa Smitha na voditelja koji je uvrijedio njegovu ženu, također glumicu, Jadu Pinkett Smith, zbog obrijane glave. Ona je potom objavila da boluje od alopecije areate i da se tako bori protiv svoje bolesti.
Naime, alopecija areata ne boli, nema upale, nema nikakve smetnje osim vrlo uočljivih bezdlačnih područja. No, upravo zbog toga uzrokuje emocionalne i psihičke smetnje kod oboljelog, čak do pojave ozbiljne depresije.
Zna se kako nastaje, ali ne i zašto
Nastaje kad vlastiti imunosni sustav napadne korijen dlake (folikul) i uzrokuje njeno ispadanje. Pri tome folikul nije uništen, stoga ostaje mogućnost ponovnog rasta dlake. Gubitak dlake je obično ograničen na veća ili manja područja i vidljiv je u obliku mrlja ili otočića bez dlaka. Najčešće se javlja na glavi i bradi. Ako je zahvaćena velika površina ili čitavo tijelo, bolest se naziva alopecija universalis.
Zašto bolest nastaje nije u potpunosti poznato, no zasad se zna da je u podlozi imunološki poremećaj te se ubraja u autoimune bolesti. Često je pridružena uz vitiligo, poremećaj pigmentacije kože, pri kojem se javljaju neobojene (bijele) mrlje na koži. Pridružena je i drugim autoimunim bolestima: tireoiditisu (upala štitnjače), celijakiji, atopijskom dermatitisu i astmi.
Kako se je ustanovilo da kod oboljelih postoji nakupljanje limfocita (naših imunosnih stanica) oko folikula dlake, povišena razina autoprotutijela u organizmu, poremećaj citokina (proizvod naših imunosnih stanica), odnosno da je bolest autoimuna, istraživanja lijekova su usmjerena na imunomodulatore i imunosupresivne lijekove.
Dosadašnje mogućnosti liječenja
Donedavno se je alopecija areata liječila samo starim i provjerenim kortikosteroidima, točnije, glukokortikoidima koji inhibiraju aktivaciju T-limfocita. Njihovom primjenom brzo dolazi do ponovnog rasta kose, ali prestankom korištenja lijeka bolest se vraća. S obzirom na to da su kortikosteroidi snažni lijekovi s brojnim nuspojavama, dugotrajno korištenje se izbjegava kad god je to moguće.
Može se pokušati s lokalnom imunoterapijom, odnosno namjerno izazvanim alergijskim dermatitisom, pri čemu se imuni odgovor usmjerava na izazvanu alergiju, što olakšava rast dlake. No, ni to nije ni ugodna ni trajnije uspješna terapija.
Postoje i terapija s imunosupresivom ciklosporinom koji se lokalno primjenjuje te fotokemoterapija. Ni jedna od ovih metoda liječenja ne dovodi do dugotrajnijeg odsustva bolesti.
Učinkovit, ali sa značajnim nuspojavama
Prije nekoliko godina u kliničke studije liječenja uvedeni su biološki lijekovi, prvenstveno monoklonska protutijela. Najprije je korišten eternacept, lijek koji je odobren u liječenju reumatoidnog artritisa, ankilozantnog spondilitisa i sličnih, također autoimunih bolesti. Prošle je godine u Americi odobreno monoklonsko antitijelo pod nazivom baricitnab, odnosno lijek Olumiant, upravo za liječenje alopecije areate.
Taj lijek je u Europskoj uniji zasad odobren samo za liječenje reumatoidnog artritisa. Propisuje se pod strogom kontrolom liječnika osobama s većim gubitkom kose, od 50% do 100% gubitka skalpa. Kod više od polovice liječenih dolazi do 80 postotnog oporavka skalpa nakon 36 tjedana liječenja.
No, kao i druga monoklonska protutijela, lijek ima značajnih nuspojava i istaknutih mjera opreza. Naime, ovi biološki lijekovi snažno inhibiraju imunološki sustav, pa se javlja niz bolesti koje naš zdravi imunosni sustav sam prevenira i liječi. Može izazvati ozbiljniju podložnost infekcijama uzrokovanih bakterijama, virusima i gljivama. Povećava rizik razvoja karcinoma, posebno karcinoma kože i limfoma te povećava rizik nastanka ozbiljnog kardiovaskularnog događaja (srčani ili moždani udar) kod starijih od 50 godina koji već imaju povećani rizik razvoja kardiovaskularnih bolesti.
Primjena monoklonskih protutijela u medicini
Monoklonska protutijela su lijekovi koji pomažu protiv raznih bolesti. Tijekom pandemije COVID-19 zbog smanjenja hospitalizacija i smrti.
SAZNAJTE VIŠENada u bolje sutra
No, kako imamo sve više ovih novih bioloških lijekova, nadamo se da ćemo u skoroj budućnosti dobiti i one s manje nuspojava i manje rizika primjene, pa će i terapije autoimunih bolesti biti znatno lakše. Vjerojatno će se i alopecija areata tada liječiti uz manje mogućnosti nastanka ozbiljnijih nuspojava.
Do tada mnogi pacijenti, nažalost, nemaju izbora, posebno ako zbog zdravstvenog stanja ne mogu koristiti neki od navedenih imunomodulatora ili imunosupresiva. Razumijevanje okoline i njihova podrška, uz brijanje brade i glave ili korištenje kozmetičkih pomagala poput perike jedina im je pomoć.