Koronasomnija: raste zabrinutost zbog sve veće potrošnje lijekova za spavanje

Koronasomnija je tek jedan od poremećaja koji je primijećen kod velikog broja ljudi širom svijeta te je stoga i opisana kao novi zdravstveni pojam. Predstavlja poremećaj spavanja povezan sa životom u vrijeme pandemije i nije simptom ni posljedica preboljelog COVID-19, iako i preboljenje uzrokuje probleme sa spavanjem.

Simptomi i uzroci

Kod osoba koje pate od koronasomnije simptomi su prvenstveno problemi spavanja, odnosno teško uspavljivanje, što znači dulje od 30 min da bi se utonulo u san te češće buđenje tijekom noći, pa potom opet teško uspavljivanje. Poremećaju sna pridružuju se povećani stres, tjeskoba i depresija te umor povezan s nedostatkom sna koji pak remeti koncentraciju i izaziva razdražljivost te opće loše stanje.

Loše spavanje u duljem periodu uzrokuje dodatne zdravstvene probleme, najčešće različite mentalne tegobe, a može biti i okidač za pojavu mentalne bolesti ili pogoršanje postojeće bolesti. Nedovoljno sna značajno utječe i na slabljenje imunosnog sustava, a postoje dokazi i da nepovoljno djeluje na kardiovaskularni i probavni sustav.

Koronasomniju uzrokuje čitav niz životnih promjena, a konkretan uzrok različit je od osobe do osobe, ovisno o tome kojoj se promjeni osoba najteže prilagođava. Za neke je to ograničenje međuljudskih kontakata, za druge rad ili školovanje od kuće, gubitak dnevne rutine, strah zbog gubitka posla ili financijske sigurnosti, općeniti strah od budućnosti, a za mnoge i strah od same bolesti COVID-19 i njenog mogućeg lošeg ishoda te utjecaja na buduće zdravlje.

Pandemijski udarac na psihičko zdravlje

Objavljene su brojne studije o koronasomniji i njen utjecaj na pogoršanje psihološkog i psihičkog statusa oboljelih, no općenito je ustanovljeno da je prije pandemije oko 24% stanovništva razvijenih zemalja imalo neki oblik nesanice, a tijekom pandemije gotovo njih 40%. Jedna od studija provedena u Velikoj Britaniji (objavljena u Journal of Clinical Sleep Medicine) ukazuje na čak 70% ispitanika koji su imali neki od blažih ili težih problema spavanja povezanih s COVID-19. Također, procjene su stručnjaka da se pojava simptoma tjeskobe tijekom pandemije utrostručila, a depresije čak učetverostručila.

Osim samih zdravstvenih problema koje uzrokuje koronasomnija, posljedica je i značajno povećanje korištenja različitih lijekova za spavanje, najviše hipnotika te dodataka prehrani koji potiču spavanje poput melatonina. O lijekovima za spavanje smo puno puta pisali i kod njih je važno da se propisuju, odnosno uzimaju ograničeno, kratko vrijeme. Imaju brojne nuspojave, a jedna od njih je i navikavanje što dugoročno pogoršava probleme sa spavanjem.

Lijekovi i samopomoć

Za odabir bezreceptnih biljnih lijekova i dodataka prehrani svakako se treba savjetovati s ljekarnikom ili liječnikom te ih također uzimati najkraće moguće vrijeme, kako bi se čim prije povratio normalan ritam spavanja.

No, kao i za ostale poremećaje spavanja stručnjaci preporučuju čim prije početi provoditi higijenu spavanje. Ona podrazumijeva:

• odlazak na spavanje i buđenje uvijek u isto vrijeme,
• izbjegavanje konzumacije hrane i alkohola prije spavanja,
• smanjenje konzumacije kave tijekom dana,
• izbjegavanje gledanja televizije u spavaćoj sobi,
• kao i korištenje ostalih elektroničkih naprava.

Drijemanje tijekom dana također treba ograničiti na najdulje trideset minuta. Higijena sna podrazumijeva i izbjegavanje stresora, što u vrijeme pandemije znači izbjegavanje, odnosno smanjenje praćenja vijesti, posebno senzacionalističkih i neprovjerenih informacija. Umjesto toga, treba povećati tjelesnu aktivnost, relaksirajuće šetnje i boravak u prirodi.