Koraljne grebene ugrožavaju sredstva za sunčanje i lijekovi

Posljednjih godina svjedoci smo sve očitijeg utjecaja kemikalija na onečišćenje prirode, kao i sve jasnijih dokaza o utjecaju klimatskih promjena na okoliš. Kemikalije, pa time i lijekovi, kao i razni toaletni i kozmetički proizvodi također mogu biti onečišćivači okoliša.

Prve takve kemikalije koje su prepoznate kao onečišćivači bile su klorirani fluorougljikovodici (CFC) ili freoni, koji su danas svima poznati kao supstancije koje uništavaju ozonski omotač. U Hrvatskoj je zabranjen uvoz freona još 2006., no dopušteno je korištenje proizvoda koji ih sadrže uz obvezno sigurnosno servisiranje te potom kontrolirano odlaganje i uništavanje.

U gotovo 80% potoka, rijeka i jezera nalaze se ostaci antibiotika, steroida, sintetskih hormona te ostali lijekovi

Ribe gutaju plastiku

Plastika koja se doista nalazi svuda oko nas, osim što onečišćuje kopno, pogubna je i za mora te oceane u kojima se, prema procjenama, nalazi oko 269.000 tona. Osim što ribe i drugi morski organizmi gutaju sićušne komade plastike, koji se dalje prenose hranidbenim lancem, dokazano je da plastika upija otrovne kemikalije poput pesticida. Kad takva plastika uđe u organizam, otpušta te zagađivače izazivajući razne zdravstvene probleme. Ove je godine i Svjetski dan zaštite okoliša bio posvećen borbi protiv korištenja plastike te je početkom srpnja Australija postala prva zemlja koja je zabranila korištenje jednokratnih plastičnih vrećica. I Ujedinjeni narodi pokušavaju provesti potpunu zabranu njihova korištenja do 2022. godine. U Hrvatskoj se tek očekuje uvođenje prve mjere smanjenja korištenja plastičnih vrećica, a odnosi se na njihovu obveznu naplatu kupcu od početka 2019. godine.

>>5 mjesta u vašem domu za koja nikada ne biste pomislili da su rasadnik klica. Doznajte koja su to mjesta<<

Lijekovi također utječu na okoliš

I lijekovi sigurno utječu na okoliš, no zasad je nepoznat opseg utjecaja koji nastaje otpadnim vodama kućanstava i farmi koje sadrže mokraću i stolicu ljudi i životinja, a koji su koristili lijekove. Tim se pitanjem, osim ekologije, bave i ekofarmakologija koja proučava način dolaska otpadnih lijekova u okoliš i njihov utjecaj te ekofarmakovigilancija koja proučava štetne događaje u okolišu zbog prisustva ostataka primijenjenih lijekova. Nakon što se izluče iz tijela, lijekovi i dalje mogu imati učinak na živi organizam. Tek nakon 2003. godine počele su se provoditi opsežnije analize rijeka i jezera u kojima završavaju kanalizacijske vode, a danas znamo da se u gotovo 80% potoka, rijeka i jezera nalaze ostaci antibiotika, steroida, sintetskih hormona i ostalih lijekova u tragovima. U prosjeku je pronađeno sedam i više različitih kemijskih komponenti lijekova, što i ne čudi kad se zna da stanovništvo godišnje potroši 235 milijuna doza antibiotika te da industrija peradi i goveda utroši 21 milijun kilograma antibiotika godišnje.

Otkad se sustavno počelo pratiti propadanje koraljnih grebena kao jednih od najosjetljivijih ekosustava na Zemlji, utvrđeno je da, osim porasta temperature mora zbog globalnog zagrijavanja, i kemijske supstancije utječu na izumiranje koralja. Posebno su istaknute dvije – oksibenzon i oktinoksat koji mogu biti u sastavu sredstava za sunčanje. Iako se već nekoliko godina upozorava i na njihov štetan učinak na zdravlje ljudi te je činjenica da se oni ne nalaze u kvalitetnim proizvodima, ipak ih još u mnogima ima.

Preporučuju ona sredstva za sunčanje koja sadrže biorazgradive filtre

U studiji objavljenoj 2015. godine dokazano je da se godišnje 14.000 tona sredstava za sunčanje ispere s kože kupača i završi u plitkome moru koraljnih grebena te je dokazan njihov učinak na izbjeljivanje i propadanje koralja, a smatra se i da utječu na zdravlje riba te morskih sisavaca. Slijedom te, ali i drugih provedenih studija, savezna američka država Havaji prva je na svijetu donijela zakon o zabrani korištenja štetnih sredstava za sunčanje, posebno onih koja sadrže oksibenzon i oktinoksat, te se ona od 2021. godine više neće smjeti prodavati i koristiti na područjima havajskih plaža. Kao podršku u donošenju zakona još prošle godine pokrenute su promidžbene kampanje koje su poticale turiste na korištenje sredstava za sunčanje bez tih sastojaka te promovirale sredstva s oznakom “prijatelj grebena”.

Potaknuti havajskim akcijama i sudskom odlukom slične se kampanje od ovog ljeta provode i na Djevičanskim otocima te u turističkim središtima na Floridi i u Meksiku. Zasad se preporučuju ona sredstva za sunčanje koja sadrže biorazgradive filtre poput cinkova oksida i titanijeva oksida, odnosno ona koja nose oznaku dermatološki provjerenih. Hrvatski ljekarnici već godinama ističu nužnost pravilnog izbora sredstava za sunčanje, kao i razumno izlaganje suncu, a ovi su podaci dodatni argument tim savjetima jer je Jadransko more, kao malo i zatvoreno, vrlo osjetljivo na onečišćenja.