Kakva nam je bila zdravstvena 2017. godina?
Još jedna godina bez spektakularnih medicinskih otkrića, no svakako prepuna važnih novosti
Iako je činjenica da ni 2017. godine nije bilo spektakularnih medicinskih otkrića, zapravo svake godine bilježimo sve uspješniju zdravstvenu zaštitu, no, nažalost, nedostupnu velikom broju svjetskog stanovništva.
Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) objavila je da krajem 2017. godine polovica svjetskog stanovništva nema zadovoljavajuću dostupnost osnovnoj zdravstvenoj usluzi, a gotovo sto milijuna stanovnika Zemlje živi u ekstremnom siromaštvu, s manje od dva američka dolara na dan za osnovne životne potrebe. Najteže su pogođena područja subsaharske Afrike i južne Azije.
Porazna statistika
Ujedinjeni narodi i SZO proglasili su stanje u Jemenu jednom od najtežih humanih kriza u novijoj ljudskoj povijesti. Zbog ratnih zbivanja u toj zemlji gotovo 75% stanovništva treba humanitarnu pomoć, a posebno je ugroženo više od 11 milijuna djece. Više od 60% stanovništva nema dovoljno hrane i više od 19 milijuna ljudi nema čiste vode ni pristup sanitarnim objektima. Takvo je stanje rezultiralo epidemijom kolere, koja je proglašena najvećom epidemijom u modernoj ljudskoj povijesti s više od 800.000 slučajeva zaraze i više od dvije tisuće umrlih, najviše djece do 18. godine.
U Europi i Americi odobreno je nekoliko novih lijekova, od kojih je najvažniji okrelizumab, prvi odobreni lijek za liječenje početnog stadija progresivne multiple skleroze
Za gotovo 50% uzroka smrti u svijetu odgovorno je deset vodećih bolesti. Na prvome mjestu su i dalje ishemijska bolest srca i srčani udar, potom slijedi kronična opstruktivna bolest pluća (KOPB), karcinom pluća i dušnika te dijabetes i razni oblici demencija, a koje su naglo porasle od 2000. godine. Potom slijede infekcije donjeg respiratornog trakta i proljev, čija je smrtnost doduše prepolovljena od 2000. godine, no i dalje je uzrok smrti više od 1,5 milijuna ljudi, uglavnom djece.
Tuberkuloza je još među deset vodećih uzroka smrti u svijetu, no zaraza HIV-om, odnosno SIDA više nije među prvih deset, otkako su antivirusni lijekovi postali dostupniji siromašnima. Američka udruga za srce izdala je nove smjernice za povišeni krvni tlak te ponovno smanjila prag za dijagnozu pa, prema njihovim podacima, od hipertenzije boluje svaka osoba čiji je sistolički tlak iznad 130 mm Hg i dijastolički iznad 80 mm Hg. U Europi, pa tako i kod nas, te smjernice nisu prihvaćene.
Novosti u zdravstvu
U Europi i Americi odobreno je nekoliko novih lijekova, od kojih je najvažniji okrelizumab, prvi odobreni lijek za liječenje početnog stadija progresivne multiple skleroze, a koji pripada skupini bioloških lijekova. Iz iste skupine odobreno je i nekoliko lijekova za razne oblike karcinoma, psorijazu, teški oblik astme i teški oblik atopijskog dermatitisa. Američka agencija za lijekove odobrila je i prvu gensku terapiju za liječenje leukemije, od koje se očekuju vrlo dobri rezultati, no zasad je iznimno skupa.
Studije pokazuju da se dobri zdravstveni učinci primjećuju već s dva i pol sata umjerene aktivnosti tjedno, čime se smanjuje rizik od srčane ili moždane smrt
Tim znanstvenika iz Amerike i Južne Koreje objavio je da su prvi put u povijesti izmijenili, odnosno popravili oštećeni gen u ljudskom embriju i da je novorođeno dijete zdravo. To je vrlo kontroverzan postupak koji, s jedne strane, može donijeti golem napredak za ljudsko zdravlje smanjujući mnoge nasljedne i kronične bolesti uvjetovane oštećenjima gena, no mnogi se pitaju je li društvo dovoljno moralno i etično sazrelo za takve postupke ili se izlažemo novoj eugenici. Nadajmo se da će prevladati zdravstveni, a ne neki drugi kriteriji.
Smjernice za zdraviji život
Zdrava i uravnotežena prehrana i dalje je najvažniji čimbenik očuvanja zdravlja. Sve je više raznih dijeta i prehrambenih preporuka, no nutricionisti i liječnici slažu se da se ne treba prikloniti nijednoj nego treba povećati unos povrća i voća, izbjegavati zasićene masnoće i rafiniran šećer te industrijski procesiranu hranu. Upozoravaju kako sve više ljudi prihvaća bezglutensku prehranu koja je važna za osobe oboljele od celijakije, ali zdrave osobe takvom prehranom izbacuju cjelovite žitarice koje su važan izvor vitamina i vlakana. U 2017. godini mnogo se pisalo o dobrobitima kave, zelene ili pržene, i njezinu snažnom oksidativnom djelovanju.
Tjelesna aktivnost je i dalje iznimno važna. Studije pokazuju da se dobri zdravstveni učinci primjećuju već s dva i pol sata umjerene aktivnosti tjedno, čime se smanjuje rizik od srčane ili moždane smrti u jedne od dvanaest osoba ili sprečava depresivna epizoda u jedne od dvadeset osoba.
Zdravstvena 2017. godina u Hrvatskoj obilovala je važnim postignućima naših stručnjaka. Znanstvenici Medicinskog fakulteta u Zagrebu iz Laboratorija za mineralizirana tkiva otkrili su lijek koji oporavlja koštano tkivo te može zamijeniti umetanje metalnih šipki i vijaka. U Klinici za ortopediju i traumatologiju Lovran ugrađeno je personalizirano umjetno rame koje je izrađeno 3D print tehnologijom. Tim s Fakulteta elektrotehnike i računarstva osmislio je matematički algoritam kojim se određuje nulti pacijent kod izbijanja epidemije, što je iznimno važan podatak u kontroli zaraze.