Kad nuspojava postane poželjna

Početkom srpnja novozelandski znanstvenici objavili su zanimljivu vijest da cjepivo protiv meningitisa uzrokovanog bakterijom meningokokom neke osobe štiti i od gonoreje. Ta je vijest razveselila većinu medicinskih stručnjaka, i to zbog nekoliko razloga. Naime, godinama se u javnosti provlače teze o velikoj štetnosti cjepiva i njihovim strašnim posljedicama.

Ponekad se čini da kad je riječ o cjepivima zaista vrijedi ona narodna izreka da neistina, ako se dovoljno dugo govori, postaje istina jer usprkos svim znanstvenim dokazima, objašnjavanju i naporima zdravstvenih radnika u tumačenju neistine i istine, sve više ljudi diljem svijeta odlučuje ne cijepiti svoju djecu. Čini se da neki ljudi radije vjeruju u sveopću teoriju zavjere nego u znanstvene tvrdnje zasnovane na dokazima s golemim brojem spašenih ljudskih života, što je kad je o cjepivima riječ neupitno.

Da, naravno, cjepiva mogu imati nuspojave i da, one će se pojaviti kod određenog broja osoba, znamo i koliki će taj broj biti, no ne znamo, nažalost, točno kod koje osobe će se to dogoditi. Nuspojava je svaka štetna i neželjena reakcija na lijek, pa time i na cjepivo. Nitko ne želi da se ona dogodi, no, nažalost, događa se, ali nije istina da općenito sva cjepiva i kod svih ostavljaju strašne posljedice. Primjena nekog lijeka, pa i cjepiva, odobrava se kad korist od primjene uvelike nadmašuje potencijalni rizik od nuspojava. Zbog toga je vijest novozelandskih stručnjaka divna jer bi neželjena reakcija koja je zasad dokazana na manjem broju ljudi mogla postati vrlo poželjna reakcija, odnosno poželjna nuspojava jednog cjepiva.

Istraživači sa Sveučilišta u Aucklandu objavili su rezultate prikupljene na uzorku od oko 15.000 ispitanika koji su primili njihovo cjepivo protiv meningitisa tip B. To je bakterijska upala moždanih ovojnica koju uzrokuje zaraza bakterijom Neisseriom meningitidis. Zaraza tom bakterijom češća je kod male djece i javlja se u kolektivima. Bolest najčešće počinje simptomima upale gornjih dišnih putova, a kako se upala širi tijelom, javljaju se visoka temperatura, glavobolja, opće loše stanje, točkasto krvarenje kože i simptomi meningitisa poput ukočenosti vrata, osjetljivosti na svjetlo, mučnine, povraćanja i konfuzije. Ishod bolesti ponekad može biti i smrt, čak kod pet do deset posto male djece te starijih odraslih osoba, a kod nekih mogu nastati komplikacije bolesti te ostaviti trajne posljedice poput gluhoće, kljenuti nekih mišića ili zaostajanja u kasnijem razvoju.

Ovaj meningitis liječi se antibioticima, a uspješnost terapije ovisi o što ranijem otkrivanju bolesti. Kad se bolest otkrije, svi koji su bili u kontaktu s tom osobom trebaju odmah dobiti zaštitni antibiotik (profilaksu). U Hrvatskoj je zaraza tom bakterijom prilično rijetka, javlja se u pedesetak slučajeva godišnje, cjepivo jest registrirano, no nije u obveznom programu cijepljenja. No ta je bolest česta u nekim drugim krajevima svijeta te je na Novom Zelandu cjepivo dostupno još od početka ovog stoljeća.

Prateći učinak cjepiva novozelandski stručnjaci su uočili da je gotovo trećina mlađih osoba koje su cijepljene između 2008. i 2009. rjeđe obolijevala od gonoreje. Gonoreja je spolno prenosiva zarazna bolest koju uzrokuje bakterija iz istog roda, Neisseria gonorrhoeae, odnosno gonokok. Bolest se očituje kod žena kao gnojna upala vrata maternice i upala jajovoda, a kod muškaraca kao upala prepucija i glavića penisa te je češća kod muškaraca nego kod žena. Ako se bolest pravodobno ne liječi, može se proširiti i prouzročiti kasniju neplodnost. U rijetkim slučajevima infekcija se može proširiti i na zglobove te iznimno rijetko na srce i ostale organe. Kod trudnica može izazvati pobačaj, a dijete se pri porođaju može zaraziti tom bakterijom te dobiti upalu spojnica i vjeđa, što je u prošlosti rezultiralo sljepoćom.

Gonoreja se liječi antibioticima, pri čemu treba liječiti oba partnera, odnosno sve koji su imali spolni odnos sa zaraženom osobom. Iako se gonoreja godinama smatrala “starom” i zaboravljenom bolešću, u svijetu je u znatnom porastu i Svjetska zdravstvena organizacija procjenjuje da je danas najčešća spolno prenosiva bolest. Njome se zarazi više od 78 milijuna ljudi, a razlog ponovnom širenju na globalnoj razini jest pojava gonokoka otpornih na većinu antibiotika. Još je veći problem što se kod zaraženih obično pronađe i zaraza klamidijom. U Hrvatskoj je zaraza gonokokom rijetka, oboli oko trideset osoba godišnje, no pojava nekog otpornog soja bakterija uvijek je alarmantna na svjetskoj razini.

Objavljeno otkriće o nuspojavi cjepiva protiv meningokoka tip B iznimno je važno jer iako se pokazalo da štiti od zaraze gonokokom samo dvije godine, svako zaustavljanje širenja neke bolesti, a u ovom slučaju epidemije, onemogućuje razvoj još otpornijih vrsta te ipak pojavnost bolesti drži pod određenom kontrolom.