HALMED objavio podatke o potrošnji lijekova

Hrvatska agencija za lijekove i medicinske proizvode (HALMED) svake godine objavljuje podatke o potrošnji lijekova u prethodnoj godini. Podaci se prikupljaju iz ljekarni, bolničkih ljekarni i specijaliziranih prodavaonica za promet na malo lijekovima. Javnost treba razumjeti da lijekovi koji su izdani izvan bolnica predstavljaju propisane i izdane lijekove, što ne znači da su svi oni i potrošeni. Često naglašavamo kako se lijekovi, posebno u kroničnoj terapiji, ne uzimaju točno po uputi te se zna da je to gotovo 50% propisanih lijekova. To znači da se uzimaju u manjim dozama, većim dozama ili se uopće ne uzimaju. Kad se pogledaju brojevi, oni su zaista veliki.

Osim što ti lijekovi koštaju, dakle svi mi ih na ovaj ili onaj način plaćamo, oni završavaju i u našem okolišu. Oni lijekovi koje su pacijenti uzeli, u obliku svojih metabolita završavaju najvećim djelom u kanalizaciji, a oni koji nisu potrošeni, predstavljaju otpad. Neodgovorno zbrinuti otpad zagađuje prirodu, a odgovorno zbrinuti otpad završava u posebnim spalionicama, što pak prilično košta.

Nadamo se da će podatak o izdanoj količini lijekova možda potaknuti neke pacijente da odgovornije uzimaju svoje lijekove.

Što nam govore podaci?

Podaci pokazuju da je ukupna potrošnja lijekova u Republici Hrvatskoj u 2022. godini iznosila 1 461,30 DDD/1000/dan, što u novcima predstavlja 10 409 864 870 kuna ili 1 381 626 500 eura.
DDD/1000/dan označava mjeru potrošnje te predstavlja broj prosječne dnevne doze lijeka za održavanje terapije na 1000 stanovnika na dan.

S obzirom na složenost sastava i odobrenih indikacija za pojedine lijekove, DDD označava količinu djelatne tvari ili broj pojedinačnih doza. Lijekovi se prikazuju u svojim ATK (anatomsko – terapijskim skupinama), kao što su npr. lijekovi s djelovanjem na probavne organe, lijekovi za liječenje sustavnih infekcija, lijekovi s djelovanjem na srce i slično, a onda su podijeljeni još i u podskupine.

Pacijentima je zanimljiv podatak o 50 najkorištenijih lijekova, a prvih pet su:

1. 1. vitamin D,
2. 2. atorvastatin – protiv povišenih masnoća u krvi,
3. 3. pantoprazol – za smanjenje kiseline u želucu,
4. 4. acetilsalicilna kiselina – u manjoj mjeri se koristi protiv bolova i temperature, ali u značajnijoj kao lijek u terapiji zgrušavanja krvi i prevenciji ateroskleroze i
5. 5. ramipril – lijek protiv povišenog krvnog tlaka.

Isti lijekovi su u vrhu najkorištenijih lijekova od 2019. do 2022., samo su mijenjali svoja mjesta. 

Stručnjaci će sasvim sigurno dati svoja mišljenja o opravdanosti terapija, no prisustvo atorvastatina, acetilsalicilne kiseline i ramiprila među prvih pet najkorištenijih lijekova nedvojbeno ukazuje na ogroman broj pacijenata oboljelih od kardiovaskularnih bolesti. I prema Izvješću Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, vodeći uzrok smrtnosti u Hrvatskoj su upravo kardiovaskularne bolesti.

Ovi podaci nedvojbeno ukazuju na potrebu osvješćivanja stanovništva o nužnosti prevencije kardiovaskularnih bolesti u mladosti i prihvaćanju zdravijeg načina života.

Velika potrošnja vitamina D

U javnosti su se mogle čuti i rasprave o potrošnji vitamina D, eventualne opravdanosti ili neopravdanosti, o čemu će stručnjaci također dati svoje mišljenje. Posebno se je isticala njegova uloga u jačanju imuniteta, a vezano uz panedmiju COVID-19. Ipak, treba naglasiti da je najvažnija uloga vitamina D u održavanju zdravlja kosti, ali i da je neophodan u održavanju hormonskog, imunosnog, kardiovaskularnog i neurološkog sustava.

Zbog modernog načina života procjenjuje se da više od jedne milijarde ljudi širom svijeta ima niske koncentracije vitamina D. Hrvatska istraživanja ukazuju da gotovo 50% stanovništva ima nedostatak vitamina D. Posebno su ugrožene starije osobe, dojenčad, pretili, oboljeli od malignih bolesti ili nekih bolesti bubrega i jetre te svi oni koji se premalo izlažu suncu. Stoga treba naglasiti i za vitamin D, kao i kod kardiovaskularnih bolesti, da prevencija, odnosno kretanje na zraku uz razumno izlaganje suncu i raznovrsna prehrana moraju postati prihvaćen način života.