Čini se da su bolesti desni povezane s drugim zdravstvenim rizicima

Upala desni, odnosno gingivitis, česta je u populaciji. Razni su razlozi koji utječu na upalu desni, a najčešći su nedovoljna oralna higijena, čime se pogoduje stvaranju zubnih naslaga, pušenje, nedostatan unos vitamina i minerala, ali i dijabetes te hormonalne promjene.

U ustima, odnosno na zubima i uz desni, stvara se zubni plak, ljepljiva, bezbojna naslaga sastavljena od čestica hrane na koju se nakupljaju bakterije. Ako se zubni plak ne odstranjuje dovoljno često ili dovoljno dobro, nastaje upala desni, a ako se ona ne liječi, širi se na kosti i vlakna uz sam zub te nastaje parodontitis.

On pak može prijeći u kronični oblik infekcije koja zahvaća zubno meso te kost koja podupire zube, što na kraju može dovesti do potpunog gubitka zuba.

Simptomi gingivitisa i liječenje

Također, nekvalitetno liječeni zubi, ispuni na zubima ili loši protetski radovi mogu prouzročiti nakupljanje plaka na teško dostupnim na mjestima za dobro čišćenje. Prvi simptom gingivitisa jest upala zubnog mesa koje postaje crveno, otečeno i bolno, a pri četkanju nerijetko dolazi do krvarenja. Napredovanjem upale nastaju parodontni džepovi, dolazi do povlačenja zubnog mesa i klimanja zuba, a javlja se i loš zadah iz usta.

Gingivitis se liječi pravilnom oralnom higijenom uz korištenje zubnog konca te interdentalnih četkica, medicinskih pasti za zube i antiseptičkih tekućina, a stomatolog uklanja tvrde naslage (kamenac) koje nije moguće ukloniti četkanjem. Liječenje parodontitisa je dulje i složenije. Osim što se uklanjaju vanjske naslage, treba ukloniti i naslage u parodontnom džepu, a kod težih stanja se provode i kirurški zahvati uklanjanja parodontnih džepova te potom primjena biološki aktivnih preparata za liječenje oštećene koštane mase i zubnog mesa.

Istraživanja ukazala na povezanost bolesti desni i nastanak određenih bolesti

Bakterije koje uzrokuju gingivitis i parodontitis pripadaju različitim sojevima. One svojim metabolizmom otpuštaju različite toksične spojeve u organizam. Posljednjih desetak godina brojna su istraživanja ukazala na povezanost rizika za nastanak određenih bolesti, ponajprije Alzheimerove bolesti, karcinoma i bolesti dišnog sustava, upravo s upalama desni i parodonta.

Kod Alzheimerove bolesti poznato je da se u mozgu nakuplja supstancija beta-amiloid, a znanstvenici su uspjeli dokazati da se jedna vrsta bakterija (Porphyromonas gingivalis) koja uzrokuje parodontitis može naći i u mozgu oboljelih od te demencije te da pogoduje nastanku beta-amiloida.

Postoje i studije povezanosti nastanka karcinoma s upalnim bolestima zuba. Naime, bakterija Treponema denticola, koja uzrokuje parodontne upale, otpušta enzim koji pogoduje rastu kanceroznih stanica, a on je pronađen i u stanicama tumora osoba koje su istodobno imale i dugotrajne upalne promjene desni.

U Hrvatskoj je oralna higijena loša

U Hrvatskoj je, prema istraživanjima, oralna higijena prilično loša i zbog toga je Ministarstvo zdravstva pokrenulo program pod nazivom „Zubna putovnica“. Za početak će se provoditi pilot-projekt nadziranog četkanja zubi u vrtićima i školama, kako bi se od najranije dobi prihvatile navike dobre brige za zdravlje usta i zubi.

Desni i zubi zahtijevaju pravilnu njegu

Pravilna njega desni i zubi nije zahtjevna ni skupa. Dovoljno je četkati zube dva puta na dan, ujutro i navečer, otprilike dvije minute. Koristite četkice srednje tvrdoće ili mekane, s malom glavom kako biste dosegnuli udaljene zube. Korisno je i četkanje tijekom dana, jedan sat nakon obroka. Navečer koristite konac ili interdentalnu četkicu, a možete i neku blagu antiseptičku vodu za usta. Redovito posjećujte stomatologa, barem dva puta godišnje, kako biste na vrijeme spriječili nastanak zubnih bolesti.

Iako ne znači da će upala desni prouzročiti neku ozbiljnu bolest, znanstvenici tek istražuju poveznice, već i samo postojanje upale u ustima vrlo je neugodno te nedvojbeno dovodi do ozbiljnih bolesti zuba, što znatno utječe na kvalitetu života.

Loše stanje zuba, posebno u starosti, često dovodi do velikih problema pri hranjenju jer nemogućnost dobrog žvakanja znatno umanjuje mogućnost konzumacije razne hrane, što pak dovodi do nedostatka nutrijenata i pothranjenosti.