Zašto mi se tresu ruke?

Tremor je najčešći poremećaj pokreta kojeg karakteriziraju ritmičke, nevoljne, oscilatorne kretnje oko dijela tijela. Može se javiti kao samostalan simptom ili može biti dio šireg spektra simptoma u okviru nekog neurološkog poremećaja.

Dijeli se na:

• tremor u mirovanju (udovi su potpuno neaktivni),
• posturalni tremor (pri podignutim ispruženim rukama) i
• kinetički tremor (prisutan za vrijeme izvođenja pokreta, amplituda se može pojačati pri samom kraju kretnje).

Tremor se može opisati i prema amplitudi (male i velike amplitude) te prema frekvenciji (niske <4 Hz, srednje 4-7 Hz, visoke >7 Hz frekvencije).

Fiziološki tremor

Fiziološki tremor se uobičajeno javlja oko svakog zgloba, osobito u distalnim regijama tijela kao što su šake i prsti. Male je amplitude i nema kliničkog značaja.

Amplituda fiziološkog tremora može se povećati pod utjecajem različitih čimbenika poput:

• emocionalnog stresa,
• umora,
• metaboličkog poremećaja (snižen šećer u krvi, pojačan rad štitnjače),
• pojačanog fizičkog napora te
• utjecajem različitih lijekova.

Esencijalni tremor

Esencijalni tremor je čest oblik tremora karakteriziran obostranim, uglavnom simetričnim posturalnim i kinetičkim tremorom šaka i podlaktica, a rijetko može zahvatiti glavu (uvijek uz odsutnost nevoljnog abnormalnog položaja glave). Javlja se najčešće u šezdesetim i sedamdesetim godinama života, no može se javiti i puno ranije, već oko dvadesetih godina života.

Bolesnik se žali na otežano pisanje (slova su velika i nepravilna), poteškoće pri primicanju žlice ili čaše ustima, otežano izvođenje finih kretnji rukama, nevoljne kretnje glave tipa „da-da“ ili „ne-ne“.

Esencijalni tremor može se pojačati pri emocionalnom stresu, umoru te uzimanju nekih lijekova, a smanjuje se uzimanjem alkohola. Smatra se da postoji pozitivna obiteljska anamneza. Kod većine slučajeva poremećaj napreduje vrlo sporo, kroz više godina, no može postati značajno ograničavajući u svakodnevnom životu. Pri praćenju esencijalnog tremora, s obzirom na to da ne postoji jasan dijagnostički test njegove potvrde, važno je uočiti eventualnu pojavu drugih neuroloških simptoma (drugi poremećaji pokreta, nestabilnost, kognitivne smetnje i drugo) što zahtijeva dodatnu obradu u smislu isključenja drugog neurološkog stanja. Ako tremor utječe na kvalitetu života i djeluje ograničavajuće, moguće ga je suprimirati lijekovima (propranolol, primidon, ili eventualno klonazepamom, topiramatom i gabapentinom). U slučaju neuspjeha farmakološkim liječenjem, kod teških oblika tremora u obzir dolazi i liječenje dubokom moždanom stimulacijom (DBS).

Parkinsonova bolest

Tremor u okviru Parkinsonove bolesti najčešće se javlja u obliku 4 Hz do 6 Hz tremora u mirovanju. U samom početku zahvaća jedan ekstremitet (uglavnom šaku), a s vremenom se širi i na drugu stranu tijela.

Tremor vrlo često zahvaća palac i kažiprst pa se opisuje „poput brojanja novca“, no može zahvaćati i podlakticu, nogu i bradu. Neki bolesnici imaju izražen posturalni tremor, uglavnom prisutan uz tremor u mirovanju. Liječenjem drugih simptoma Parkinsonove bolesti suprimira se i tremor u većini slučajeva.

Distonijski tremor

Distonijski tremor javlja se u dijelu tijela zahvaćenim distonijom (npr. kod cervikalne distonije – nevoljni izvijajući pokreti vrata). Ovaj oblik tremora pojača se pri voljnom pokretu suprotnom od distonijske mišićne kontrakcije. Liječi se kao i sam poremećaj fokalne distonije, lokalnom aplikacijom botulinum toksina.

Drugi uzroci

Tremor može biti simptom i brojnih drugih neuroloških poremećaja, najčešće ako se javlja uz ostale simptome (nekih degenerativnih bolesti mozga, metaboličkih poremećaja, utjecaja nekih lijekova, nekih genetskih poremećaja), a postoji i psihogeni tip tremora.

Ne odgađajte neurološki pregled

Ako primijetite tremor ruku ili drugog dijela tijela koji vas ometa u svakodnevnom životu, a osobito ako se pogoršava u amplitudi ili distribuciji ili se javlja uz druge simptome (motorički, osjetni ispad, nestabilnost, psihički i kognitivni ispadi, druge nevoljne kretnje) potrebno je javiti se neurologu koji se bavi poremećajima pokreta.

Pravilnim uvidom u anamnezu, tijek bolesti i kliničku sliku, neurolog će planirati odgovarajuću obradu u smislu isključenja sekundarnog uzroka tremora. U razgovoru s bolesnikom raspravit će rezultate traženih nalaza te objasniti o kojem poremećaju se radi. Ako je potrebno liječenje, uključit će se potrebna terapija te dalje pratiti klinički tijek bolesti.

U zaključku, ruke se mogu tresti u sklopu potpuno fiziološkog stanja pojačano pri određenim stresorima, no moguće je da se radi o simptomu esencijalnog tremora ili nekog drugog neurološkog poremećaja.

Obratite se s punim povjerenjem stručnjacima Specijalne bolnice „Sv. Katarina“.