Zašto je važno procijeniti nutritivni status?
Nutritivni status važan je čimbenik koji utječe na ishod i oporavak od bolesti ili ozljede, ali isto tako se paradoksalno često zanemaruje. Prvi korak možete učiniti sami – izračunajte već danas svoj indeks tjelesne mase
Nutritivni status ili status uhranjenosti ukazuje na to u kojoj su mjeri zadovoljene prehrambene potrebe pojedine osobe te postoji li bilo kakav nutritivni disbalans poput:
- pothranjenosti,
- pretilosti,
- nedostatka pojedinih hranjivih tvari,
- promjena u sastavu tijela ili načinu prehrane.
Nutritivni status definiran je nizom međusobno povezanih čimbenika, a utvrđuje se sintezom informacija prikupljenih različitim metodama. Metode za procjenu pojedinih sastavnica nutritivnog statusa dijele se na antropometrijske, dijetetičke i biokemijske metode te klinički pregled.
Važan u svakom koraku, od liječenja do praćenja oporavka
Prilikom pristupanja procjeni nutritivnog statusa bolesnika prvotno se provodi kratki probir uz pomoć neke od validiranih kliničkih anketnih metoda, a potom se kod onih bolesnika kod kojih je prepoznat nutritivni rizik provodi sveobuhvatna opsežna procjena nutritivnog statusa.
Svrha probira i procjene je otkriti pothranjenost, preuhranjenost ili bilo koji drugi nutritivni disbalans, a potom, ako je potrebno, definirati vrstu nutritivne intervencije koja je optimalna za pojedinog pacijenta. Ishod specifične nutritivne intervencije treba biti usmjeren na prevenciju i poboljšanje gubitka tjelesne ili mentalne funkcije, smanjenje broja komplikacija vezanih uz bolest ili njezino liječenje, skraćenje vremena liječenja i oporavka te smanjenje troškova za zdravstveni sustav.
Uzmemo li sve navedene činjenice u obzir, jasno je da je nutritivni status važan čimbenik koji utječe na ishod i oporavak od bolesti ili ozljede, ali isto tako se paradoksalno često zanemaruje. Njegovo redovito praćenje može olakšati dijagnostiku i procjenu težine bolesti te omogućiti uspješnije liječenje. Stoga se treba provesti kod svakog bolesnika prilikom zaprimanja u bolnicu i ponavljati periodično ovisno o kliničkom tijeku.
Određivanje nutritivnog statusa važno je i za zdrave osobe, a posebno je bitno praćenje nutritivnog statusa tijekom dojenaštva, djetinjstva i adolescencije, kao i u populaciji starije dobi jer je često povezan sa zdravstvenim statusom.
Što je nutritivna anamneza?
Nutritivna anamneza obuhvaća:
- određivanje prehrambenih navika bolesnika,
- uvid u relevantne kliničke podatke i povijest bolesti te
- mjerenje odabranih antropometrijskih i biokemijskih parametara koji objektivno odražavaju nutritivni status organizma.
Kakvoća prehrane i prehrambenih navika određuje se dijetetičkim metodama koje služe za procjenu energijskog unosa te unosa makronutrijenata i mikronutrijenata, kao i za utvrđivanje prehrambenih navika i ponašanja. Dijetetičke metode koje se u te svrhe primjenjuju najčešće su dnevnik prehrane, 24-satno prisjećanje, upitnik o učestalosti unosa namirnica te intervju o prehrambenim navikama.
Mjerenje antropometrijskih parametara obično se odnosi na tjelesnu masu i visinu, indeks tjelesne mase, debljinu kožnog nabora i obujam nadlaktice te mjerenje opsega struka i bokova. Biokemijski parametri koji se najčešće određuju jesu kompletna krvna slika, opća biokemija, lipidogram, hepatogram, ukupni proteini te odabrani vitamini i mineralne tvari u krvi.
Uzimanje nutritivne anamneze u praksi podrazumijeva inicijalni razgovor s bolesnikom koji traje najmanje 30 do 40 minuta kako bi se prikupili svi potrebni anamnestički podaci i dale osnovne smjernice za promjene koje treba uvesti u prehranu.
Plan prehrane i primjenu dodataka prehrani potrebno je uskladiti s farmakoterapijom i prilagoditi individualno za svakog bolesnika. Nakon toga, potrebno je dogovoriti i periodične kontrolne preglede koji se obično održavaju jednom mjesečno, a obuhvaćaju motrenje promjena antropometrijskih parametara i uspješnost implementacije i provođenja propisanog plana prehrane.
Izračunajte svoj indeks tjelesne mase
Prvi korak koji svatko od nas može napraviti samostalno je pratiti vlastitu tjelesnu masu i izračunati indeks tjelesne mase koji se računa tako da se tjelesna masa u kilogramima podijeli s kvadratom visine u metrima. U tablici 1. prikazane su vrijednosti i legenda koja ukazuje na stupanj uhranjenosti ovisno o vrijednosti indeksa tjelesne mase (ITM). Ipak, treba imati na umu da ITM nije dovoljan parametar i uvijek ga treba razmatrati u okviru cjelovitog pristupa pojedinoj osobi.
Prilikom određivanja nutritivnog statusa i nutricionističkog savjetovanja koriste se specijalne vage koje, osim mjerenja tjelesne mase, daju uvid i u sastav tijela. Primjena takvih vaga koje se temelje na metodi bioelektrične impedancije, omogućuje mjerenje postotka masnog tkiva, postotka mišićnog tkiva te količine masnog tkiva, posebice onoga koji se zadržava u trbušnom području tijela (visceralna mast).
Pojmovi koje trebamo poznavati: prekomjerna tjelesna masa, pretilost i BMI
Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, od 1975. godine pretilost u svijetu se gotovo utrostručila. Više od 1,9 milijardi odraslih...
SAZNAJTE VIŠENadalje, određuje se količina energije i nutrijenata potrebna za održavanje osnovnih funkcija organizma te se, uzimajući u obzir dodatne informacije o provođenju tjelesne aktivnosti, procjenjuje ukupna energijska potrošnja tijekom cijeloga dana.
Zahvaljujući dobivenim parametrima te dodatnim bitnim informacijama dobivenih uzimanjem nutritivne anamneze i uvidom u medicinsku anamnezu, nutricionisti preporučuju personalizirani plan prehrane i suplementacije, bilo da se radi o zdravim osobama ili o bolesnicima.
Tablica 1. Vrijednosti ITM-a i stupanj uhranjenosti
Stupanj uhranjenosti | ITM (kg/m2) |
Pothranjenost | <18,5 |
Potencijalna pothranjenost (vrijedi za hospitalizirane bolesnike) | 18,5 – 20 |
Normalna tjelesna masa | 20 – 25 |
Prekomjerna tjelesna masa | 25 – 30 |
Pretilost (I stupnja) | 30 – 35 |
Opasna pretilost (II stupnja) | 35 – 40 |
Morbidna pretilost (III stupnja) | 40 – 50 |