Zahtjevno zanimanje: zdravstveni izazovi s kojima se suočavaju piloti putničkih zrakoplova

O njima se rijetko govori i piše, riječ je o zanimanju koje mnogima zvuči pomalo romantično i obavijeno velom tajne. Pa ipak, gotovo svakodnevno letenje, točnije upravljanje komercijalnim avionom godinama, pa i desetljećima je posao koji nije nimalo lak te može itekako ugroziti dobro zdravlje.

Psihofizički izuzetno zahtjevno zanimanje

Za početak, treba reći da profesionalni piloti moraju biti izvrsnog psihofizičkog zdravlja koje se provjerava prilikom početka školovanja (inicijalni, prvi pregled) i periodično svake godine do 40. godine života, a nakon toga svakih šest mjeseci ako pilot sam upravlja zrakoplovom (bez kopilota) i pritom prevozi putnike.

Piloti moraju imati dobar vid, sluh, motoriku i koordinaciju pokreta, normalan krvni tlak, uredne parametre u krvi i urinu te zdrave sve organske sustave (krvožilni, dišni, probavni, mišićno-koštani, imunološki).

Zanimanje komercijalnog pilota izuzetno je psihofizički zahtjevno te je potrebno da su već na početku školovanja za pilota kandidati svjesni da je od velike važnosti naučiti se brinuti o svom zdravlju, usvojiti zdrave navike te, općenito rečeno, zdravo živjeti, kako bi što boljeg zdravlja dočekali kraj svog radnog vijeka.

Posebnosti radnog okoliša u avionu

Radni okoliš komercijalnog pilota izuzetno je nefiziološki:

• razrijeđen zrak,
• niski parcijalni tlak kisika na velikim visinama (iako je kabina zrakoplova neovisna o vanjskom tlaku kisika),
• smanjena vlažnost zraka u zrakoplovu,
• buka i vibracije,
• visoke i niske temperature,
• različiti vremenski uvjeti,
• ionizirajuće zračenje kod prekooceanskih letova.

Kao takav, radni okoliš nepovoljno djeluje na zdravlje pilota i zato je važno da budu zdravi kako bi mogli raditi u tako nepovoljnom radnom okolišu.

Visoke razine stresa i mentalno zdravlje

Osim o fizičkom zdravlju, piloti moraju izuzetno voditi računa o svom mentalnom zdravlju jer su svakodnevno izloženi raznim stresorima u obavljanju svojih radnih zadataka u kokpitu.

Piloti moraju biti emotivno vrlo stabilni, imati sposobnost brzog donošenja ispravnih odluka u incidentnim i neočekivanim situacijama, moraju biti otporni na stres u smislu da budu izuzetno pribrani u bilo kojoj stresnoj situaciji koja se može dogoditi tijekom njihova radnog vremena.

Za nošenje sa stresom na ispravan način potrebno je da pilot kroz karijeru uči kako će se nositi sa svim izazovima svog posla te kako će održavati svoju mentalnu higijenu. Dakle, pilot ne može biti osoba s bilo kojom psihičkom bolesti, to je apsolutno nespojivo s radom u zrakoplovnoj industriji.

Zabranjeni lijekovi

Uzimanje nekih lijekova koji utječu na psihomotoriku pilota je zabranjeno, a o tome će se piloti uvijek posavjetovati sa svojim AME-om (engl. authorized medical examiner), odnosno certificiranim liječnikom za preglede zrakoplovnog osoblja.

Savjet AME-a će tražiti i kada se zbog neke bolesti pilot mora zaprimiti u bolnicu ili nešto operirati kako bi ga se ponovno vratilo na njegovo radno mjesto. Bilo koje psihoaktivne supstance su u zrakoplovstvu strogo zabranjene.

Nije svejedno ni što rade u slobodno vrijeme

S obzirom na rad u specifičnom radnom okolišu, postoje neke situacije koje svakako moraju izbjegavati. Primjerice, ako lete nakon ronjenja ili podvodnih aktivnosti tijekom kojih su koristili komprimirani zrak, trebali bi biti svjesni da ako nije proteklo dovoljno vremena između izrona i polijetanja, medicinske posljedice mogu biti ozbiljne ili čak fatalne. Naime, zbog jako povećanog tlaka pod vodom, dušik se apsorbira u krv i tkiva. Količina ovisi o dubini i trajanju izloženosti. Ako uzlijetanje uslijedi prerano, da bi se tijelo moglo normalno riješiti ovog viška dušika, plin može stvoriti mjehuriće u krvi ili tkivima uzrokujući nelagodu, bol, otežano disanje ili čak smrt na visini od 7 000 ft (2 135 m) ili manje nadmorske visine koju postiže većina lakih zrakoplova. Starije osobe ili osobe s prekomjernom težinom osjetljivije su na ovo stanje. Općenito je pravilo da pojedinci (pa tako i putnici) ne bi smjeli letjeti u roku od 12 do 48 sati nakon ronjenja uz komprimirani zrak, a razlika uglavnom ovisi o trajanju i dubini zarona.

Nakon darivanja krvi, potrebno je vrijeme da bi se tijelo pilota prilagodilo. Prije leta bi trebalo proći 24 sata.

Također, osam sati prije leta piloti ne smiju piti nikakva alkoholna pića. Ako bi imali u krvi koncentraciju alkohola veću od 0.3 promila, piloti više ne bi mogli raspoznavati boje.

Na svakom pregledu certificirani liječnik, uz obavljanje propisanih pretraga, savjetuje pilota o zdravim stilovima života, zdravoj prehrani, tjelesnoj aktivnosti te o načinima očuvanja mentalnog zdravlja, a sve to kako bi pilot do kraja svog radnog vijeka ostao zdrav usprkos izrazito nepovoljnim uvjetima radnog okoliša.

Borba s umorom

U zdravlju pilota značajnu ulogu ima i umor čiji su uzroci mnogobrojni i međusobno djeluju sinergično.

Umor se može manifestirati samo na pojedinim organima tijela, više njih ili na čitavom tijelu. Najčešće su:

• smetnje sna,
• kronične smetnje pokretljivosti i bolovi kroničnog tipa u vratnoj i slabinskoj kralješnici,
• zamor osjetila,
• glavobolje,
• smetnje u koncentraciji i usporenju pokretljivosti.

S porastom radnog staža, a time i godina života, umor se povećava te može uvelike utjecati na zdravlje pilota. Nedavna istraživanja švicarske zrakoplovne psihologinje pokazala su da su piloti koji lete na kratkim letovima umorniji od onih koji lete na prekooceanskim letovima zbog kumuliranog učinka svih uzlijetanja i slijetanja, noćnih letova, ranog buđenja, neodgovarajućeg odmora i poremećenog biološkog dnevnog ritma.

Sve ove sastavnice psihofizičkog zdravlja pilota kao i njegovanje zdravog načina života bitne su u konačnici jer utječu na sigurnost zračnog prometa i svih putnika koji se njime prevoze te je zbog sigurnosti svih sudionika nužno i bitno da piloti budu psihofizički zdravi kako bi i kraj svog radnog vijeka dočekali zdravi.

Stručni savjeti o zdravlju pilota mogu se potražiti u ustanovi za zdravstvenu skrb OptimaMed.