Vodič kroz KOPB: Sve što trebate znati o kroničnoj opstruktivnoj plućnoj bolesti

Potreba da se što više ljudi upozna s bolešću koju nazivamo kronična opstruktivna plućna bolest (KOPB) proizlazi iz činjenice da je ona najčešća kronična plućna bolest u populaciji. Njen je nastanak povezan s lošom navikom pušenja cigareta (uz brojne druge uzroke!), ali pravovremenom edukacijom, lijekovima i uz prestanak pušenja i/ili izbjegavanja drugih rizičnih čimbenika, ova se bolest može zaustaviti i/ili zaliječiti.

Također važna je činjenica da je KOPB povezan s procesom starenja, mehanizmi su slični, a u KOPB-u ubrzani i još ubojitiji. Za očekivati je da produživanjem očekivanog trajanja života i broj KOPB bolesnika znatnije naraste. Pravovremeno započeto liječenje može ovu bolest zaustaviti i bolesniku osigurati zadovoljavajuću kvalitetu života.

Građa pluća

U plućima se obavlja najvažniji dio disanja, izmjena plinova, pa kisik iz zraka prelazi u krv, a ugljični dioksid iz krvi u udahnuti zrak. To se ostvaruje dobro koordiniranim djelovanjem pluća, središnjeg živčanog sustava, ošita i mišića stijenke prsnog koša i krvožilnog sustava. Na kraju dubokog udaha 80% plućnog volumena čini zrak, 10% krv i 10% tkivo. Budući da je tako malena masa tkiva rasprostrta na enormno velikoj površini (skoro veličine teniskog igrališta), tkivni kostur pluća mora biti krajnje fine građe.

Doista je izvanredno da tkivo pluća uspijeva održati svoj integritet u sučeljavanju s brojnim oštećenjima kojima je izloženo tijekom života i trajno zadržati zrak i krv u bliskom dodiru, ali odvojene kako bi se izmjena plinova odvijala besprijekorno. Dio tako uspješnog dugovjekog i besprijekornog funkcioniranja može se pripisati jedinstvenoj građi pluća koja osigurava mehaničku stabilnost, kao i gotovo optimalnim uvjetima za izvršenje primarne funkcije pluća, a ta je da omogući opskrbu organizma kisikom i u ekstremnim uvjetima, na primjer, pri teškom fizičkom naporu.

Funkcionalna površina pluća koja omogućuje izmjenu plinova vrlo je velika, a smještena je u relativno malom prostoru, što je uvjetovano posebnom građom pluća. U temeljnoj građi pluća razlikujemo zračne putove bronhalnog stabla i sustav plućnih mjehurića – alveola, što služe izmjeni plinova.

U procesu disanja važna su ova dva odvodna, niskotlačna sustava:

• zračni putovi koji služe za ventilaciju – dopremu zraka u pluća i eliminaciju, i
• cirkulatorni sustav za perfuziju – doprema krvi u pluća i daljnje prosljeđivanje u sustav.

Zrak koji udišemo povezuje pluća s okolišem, tako da litre i litre zraka (tijekom dana gotovo 10 000 litara), ponekad zagađenog ili kontaminiranog, ulaze u pluća. Pluća i srce su jedina dva organa kroz koji prolazi sva krv iz cirkulacije, što, dakako, znači da svi toksini, metaboliti i druge štetne supstance ponekad, unatoč svim barijerama, ipak ulaze i prolaze kroz pluća.

Ako sve ovo imamo u vidu, moramo se suočiti sa snagom obrane pluća ali i brojnim mogućnostima narušavanja ove ravnoteže.

Zdravlje pluća ovisi i o nasljeđu, ali i o osobinama svakodnevnog i radnog okoliša, a naročito o nezdravim navikama (pušenje cigareta). Zanimljivo je da se, na primjer, nasljedna bolest, nedostatak  alfa-1-antitripsina ispoljava samo u pušača.

Možemo reći da naše ponašanje i stil života mogu pomoći u zadržavanju i održavanju zdravlja pluća.

Što je kronična opstruktivna plućna bolest (KOPB)?

Kronična opstruktivna plućna bolest (KOPB) je bolest koju obilježava djelomično reverzibilna opstrukcija dišnih puteva. Opstrukcija dišnih putova znači da se promjer dišnih cjevčica smanjio, a da je opstrukcija reverzibilna, što znači da se promjer ipak može barem djelomično oporaviti. Opstrukcija u nekih bolesnika može postojati pretežno zbog emfizema, a kod drugih zbog kroničnog bronhitisa. Emfizem znači proširenje zračnih mjehurića-alveola uslijed razaranja njihovih stijenki. Kronični bronhitis klinički obilježava trajni kašalj uz iskašljavanje sadržaja koji može biti rijedak ili gust i gnojan. Mogu se razviti i znatna proširenja bronha u vidu bronhiektazija.

Muškarce i žene KOPB pogađa podjednako, a procjena je da oko 7% cjelokupne populacije boluje od ove bolesti ili 5-10% osoba starijih od 40 godina. No, ipak, najčešće zahvaća starije od 65 godina. Treći je vodeći uzrok smrti u odraslih osoba u SAD-u, a očekuje se da će postati treći vodeći uzrok smrti u svijetu do 2020.

Što uzrokuje KOPB?

• Najvažniji uzrok nastanka KOPB-a je pušenje cigareta, a također i pušenje lule i cigara.
• Drugi uzroci nastanka KOPB su prašine, pare, iritansi, dimovi i kemikalije iz radnog okoliša, ako je izloženost dovoljno dugotrajna i izdašna.
• Zagađenje zraka u kući uslijed uporabe bioloških goriva za kuhanje i grijanje u slabo prozračenim prostorijama, a najčešće su to otvorena ognjišta i to u zemljama u razvoju te u onim nerazvijenim, također uzrokuje KOPB. U tim je zemljama KOPB češći u žena.
• Atmosferska zagađenja povećavaju ukupnu količinu udahnutih čestica, no njihova uloga u nastanku KOPB nije sasvim jasna.
• Pasivna izloženost duhanskom dimu također doprinosi pojavi respiratornih simptoma i KOPB-a.
• Vrlo važno je i genetsko nasljeđe na koje, dakako, ne možemo utjecati.

Simptomi KOPB-a

Simptomi KOPB-a su:

• Zaduha, tj. osjećaj nedostatka zraka, u početku samo prilikom fizičkih aktivnosti, a kasnije i u mirovanju.
• Dugotrajan kašalj koji se može nazvati kroničnim ako traje dulje od četiri tjedna. Najčešće je produktivan, „pušački kašalj“, ali može biti i suh i neproduktivan.
• Stezanje u prsima, a bolesnik ponekad i sam čuje piskanje/sviranje u prsima.
• Mogu se javiti i umor, gubitak apetita, depresija, tjeskoba, a u uznapredovaloj bolesti i oticanje nogu. Sve to zajedno utječe na smanjenu fizičku i radnu sposobnost.

Postavljanje dijagnoze

KOPB se dijagnosticira jednostavnom i bezbolnom pretragom koja se zove spirometrija, a izvodi se tako da se nakon dubokog udaha snažno i brzo izdahne sav zrak iz pluća u aparat. Ako želimo utvrditi radi li se reverzibilnoj opstrukciji, test se ponavlja nakon primjene bronhodilatatora, najčešće je riječ o salbutamolu (Ventolin). Spirometrija je, osim u dijagnosticiranju bolesti, najvažnija metoda u praćenju  djelotvornosti preporučenih lijekova i općih mjera.

Dakako da prva obrada kod pulmologa zbog kroničnog kašlja iziskuje i radiološko snimanje pluća kako bi se eliminirali ostali uzroci.  Moguće je da pulmolog zatraži i drugu obradu ako to kliničke okolnosti zahtijevaju.

Za procjenu proširenosti bolesti i provjeru prisustva komplikacije (npr. pneumonije), korisne su sumacijska snimka pluća i kompjutorizirana tomografija (CT) toraksa. Ovim se metodama može otkriti karcinom pluća, pneumokonioza ili istovremena plućna fibroza, pa i neke druge patološke promjene.

Akutno pogoršanje KOPB-a

Akutna egzacerbacija ili akutno pogoršanje KOPB obilježava prisutnost dvaju simptoma od slijedeća tri:

• pogoršanje kašlja i iskašljavanja,
• povećana količina iskašljanog sadržaja i pojava gnoja u njemu, te
• pogoršanje teškog disanja.

Česte akutne egzacerbacije znak su lošije prognoze. Najčešći uzrok akutnog pogoršanja je infekcija pa se javljaju i opći simptomi: vrućica, zimice, tresavice i pojačano znojenje.

Kako liječiti KOPB?

KOPB se liječi raznovrsnim lijekovima, ali su korisne i brojne opće mjere kao što su prestanak pušenja, izbjegavanje ostalih prepoznatih inhalatornih čimbenika rizika, cijepljenje (protiv gripe i pneumokoknom vakcinom) i plućna rehabilitacija. Najvažnija i zasigurno najkorisnija mjera, je potpuni i cjeloživotni prestanak pušenja.

Najbolji, najsigurniji, najkorisniji i najpoštedniji način dopreme lijeka je lokalna primjena, u ovom slučaju putem udisanja. Ova ciljana, topička terapija smanjuje vrijeme do postizanja učinaka, npr. do prestanka teškog disanja uz nižu dozu lijeka od one koja je potrebna kad se on primjenjuje peroralno (uzimanje na usta).

Nakon postavljanja dijagnoze i procjene težine KOPB-a, potrebno je odabrati vrstu inhalacijske terapije, vrstu lijeka. Pri inhalacijskoj terapiji isporuka lijeka u pluća ovisi o napravi i tehnici uzimanja. Na tržištu postoje dva oblika lijeka pogodna za inhalacijsku terapiju, a to su inhaleri suhoga praha (DPI) koji su se pokazali praktičnijim i pogodnijim za odlaganje lijeka u pluća KOPB bolesnika, a u usporedbi sa drugom vrstom tj. inhalerom aerosola (MDI). Uz odabir inhalera, važna je i edukacija bolesnika. No, na tržištu postoji veliki broj različitih naprava za dopremu praška ili aerosola u pluća, pa je potrebno s pulmologom odabrati najpogodniji.

U stabilnoj KOPB lijekovi olakšavaju simptome, smanjuju učestalost i težinu akutnog pogoršanja bolesti – akutnih egzacerbacija, smanjuju napredovanje bolesti i smrtnost te pomažu kako bi se poboljšalo podnošenje fizičkog  opterećenja. Više je grupa lijekova ali najvažnija grupa su bronhodilatatori – lijekovi koji šire dišne putove. KOPB obilježava upala dišnih putova, pa su korisni i inhalacijski kortikosteroidi (ICS).

Četiri su grupe KOPB-a prema težini bolesti (A – D) koje se različito liječe.

• Grupa A ima malo simptoma i nizak rizik za egzacerbacije.
• Grupa B ima izraženije simptome i nizak rizik za egzacerbacije.
• Grupa C ima blage simptome i veliki rizik za egzacerbaciju.
• Skupina D ima izražene simptome i veliki rizik za egzacerbaciju.

Specijalist pulmolog na temelju kliničke slike, težine bolesti, obrade i na temelju razgovora s bolesnikom odabrat će najbolji lijek, ili u težim oblicima bolesti, kombinaciju lijekova.

Zaključno

Bolesnik i sam može znatno pomoći u procesu liječenja, primjerice, trajnim prestankom pušenja, izbjegavanjem drugih inhalatornih čimbenika rizika, primjerenom tjelovježbom kako bi ostao u dobroj kondiciji, usvajanjem vježbi disanja i redovitim prakticiranjem, cijepljenjem protiv gripe i pneumokoknom vakcinom.

Što se bolest ranije otkrije i što se prije uvedu mjere i lijekovi za zaustavljanje bolesti, to su rezultati bolji.

Članak u cijelosti pročitajte na stranicama Poliklinike Aviva.