Utjecaj bolesti štitnjače na kožu

Razna stanja i bolesti žlijezda s unutrašnjim izlučivanjem (endokrinih žlijezda) mogu u kontekstu ukupne kliničke slike odražavati određene simptome, odnosno znakove i na koži. Štitnjača je od svih endokrinih žlijezda najpodložnija različitim poremećajima i bolestima. Iako se najčešće ne radi o vodećim simptomima i/ili znakovima, promjene na koži pomažu u dijagnostici različitih bolesti štitnjače zbog dostupnosti kliničkom pregledu.

Djelovanje hormona štitnjače i poremećaji

Štitnjača je vrlo dinamičan organ koji pod utjecajem hormona adenohipofize tireostimulacijskog hormona (TSH), u slijedu složenih biometaboličkih procesa proizvodi hormone tiroksin (T4) i trijodtironin (T3). Periferno djelovanje hormona štitnjače posredovano je vezivanjem na receptore unutar jezgre stanica više organa i organskih sustava (kardiovaskularnog, neuromuskularnog, koštanog sustava), pa tako utječu na proces rasta kod djece, na metabolizam lipida, stvaranje topline i na bazalni metabolizam.

Najčešće strukturne promjene na štitnjači su čvorovi, a najčešći funkcionalni poremećaji su usporen rad štitnjače (hipotireoza) i njezin ubrzan rad (hipertireoza).

Koža je najveći organ u ljudskom tijelu, prosječne površine od 1.1-1.8 m². Složene je anatomske građe, heterogeno strukturirana te ima prije svega zaštitnu, termoregulacijsku, sekrecijsku, osjetnu i imunološku funkciju.

Kožne promjene i hipotireoza

Hipotireoza je najčešći funkcionalni poremećaj od kojeg boluje do 10% svjetske populacije. Najčešće je u podlozi hipotireoze kronična autoimuna upalna bolest štitnjače poznata pod nazivom Hashimotov tireoiditis.

Manifestacije na koži u sklopu hipotireoze su raznolike i prije svega ovise o duljini trajanja poremećaja. Najčešće se javljaju suha koža i svrbež, a paralelno se razvija i suha, oštra te lomljiva kosa uz mogućnost opadanja što može dovesti i do parcijalne alopecije. Nadalje, nokti su tanki, suhi, sjajni i sporo rastu.

Dugotrajna, neprepoznata i neliječena hipotireoza može dovesti i do miksedema s obilježjem edematozne, suhe i blijede kože koja je sjajna i tvrda na dodir. U sklopu miksedema još se javljaju otok usana, široki nos, uvećani jezik (makroglosija) i otečene vjeđe.

Sveukupno niži bazalni metabolizam u hipotireozi dovodi do reaktivne vazokonstrikcije što dovodi do pojave hladne i blijede kože.

Kožne promjene i hipertireoza

Hipertireoza je drugi najčešći funkcionalni poremećaj, čije je glavno obilježje ubrzan metabolizam – hipermetaboličko stanje. Najčešći uzrok je autoimuna bolest poznata pod nazivom Gravesova bolest, a od ostalih uzroka su za izdvojiti toksični adenom i toksična multinodozna struma. Početna tireotoksična faza nerijetko je obilježje Hashimotovog tireoiditisa, subakutne upale štitnjače (De Quervainov tireoiditis), kao i postpartalnog tireoiditisa.

Uz ostale tipične pokazatelje hipertireoze, od kožnih manifestacija najčešće se javljaju svrbež i alopecija, topla, vlažna i glatka koža, a vlasi su stanjene.

U oko 5% oboljelih se javljaju manifestacije na noktima poput oniholize i Plummerovih promjena. Među vodećim znakovima hipertireoze je i prekomjerno znojenje (hiperhidroza), ponekad difuzno, katkad lokalizirano na dlanovima i vlasištu.

Ponekad se pojavi pretibijalni miksedem, a rijetko i akropatija. Akropatiju obilježava trijas simptoma – digitalne tromboze (oticanje prstiju), oticanja mekog tkiva ekstremiteta i periostalne formacije nove kosti.

Kožne manifestacije karcinoma štitnjače

Dominantno napretkom dijagnostike, u prvom redu ultrazvučne dijagnostike štitnjače, došlo je do eksponencijalnog porasta u pojavnosti karcinoma štitnjače posljednjih desetljeća, no zanimljivo je da za to vrijeme nije došlo do značajnih promjena u smrtnosti od ovog karcinoma. Među najznačajnijim čimbenicima za razvoj karcinoma štitnjače smatra se ionizirajuće zračenje.

Promjene na koži mogu biti rezultat i samog liječenja karcinoma zbog popratne hipotireoze kao izravne posljedice uobičajenih metoda liječenja poput operativnog zahvata (totalna tireoidektomija).

Tek manji broj bolesnika s karcinomom štitnjače imaju i kožne manifestacije u vidu metastatskih promjena (između 1 i 9%).

Iako većinu karcinoma štitnjače čine dobro diferencirani karcinomi, poput papilarnog i folikularnog, eventualna pojava kožnih metastaza predstavlja loš prognostički čimbenik bolesti koja većinom ima dobru prognozu. Lokalizacija kožnih promjena najčešće je na glavi, vratu i prsnom košu.

Zaključno

Djelovanje hormona štitnjače je sistemsko, tj. djeluje na gotovo sve organe i organske sustave. Sukladno tome, dio sveukupne kliničke manifestacije dotiče i najveći ljudski organ – kožu.

Širok je spektar promjena na koži, ovisno o kojem poremećaju ili bolesti štitnjače je riječ. Osnova je u svakom slučaju uzročno liječenje, gdje se u prihvatljivom roku očekuje i oporavak manifestiranih promjena i na koži.

Dodatno simptomatsko liječenje i same kože može biti od koristi, prije svega da se premosti vrijeme dok liječenje osnovne bolesti štitnjače ne dovede do željenog cilja.

Dodatne stručne savjete potražite u Poliklinici Perić-Staničić.