Trebamo li dojenčadi i kada ponuditi vodu za piće? 

Iako smjernice govore da majčino i adaptirano mlijeko zadovoljavaju i potrebu za tekućinom, često roditelji prema savjetima starijih članova obitelji dojenčadi daju i vodu ili čaj. Pitanje se dodatno komplicira tijekom ljetnih mjeseci kada su vani visoke temperature.  

Dojenčad dobi od četiri do šest mjeseci koja se isključivo hrane majčinim mlijekom ne trebaju dodatnu vodu, s obzirom na to da majčino mlijeko u sebi sadrži oko 88% vode. Dovoljnu količinu vode tijekom dana dobije i dojenčad koja je hranjena isključivo adaptiranim mliječnim pripravkom. 

Do kada su majčino mlijeko i formula dovoljni?

Dakle, majčino mlijeko je tako formulirano da zadovoljava sve potrebe djeteta za tekućinom i hranjivim vrijednostima, a ima i zaštitnu – imunosnu komponentu te je sigurno najbolja hrana za dijete. Budući da zadovoljava sve potrebe djeteta, smatra se da ako je dijete isključivo dojeno, u prvih četiri do šest mjeseci starosti, odnosno do uvođenja novih namirnica u prehranu, nema potrebe dodavati bilo što drugo (vodu ili čaj). Ako je dijete na adaptiranom mliječnom pripravku, također mu ne treba dodatna tekućina (voda ili čaj).  

Prekomjerno davanje vode može ometati osnovni unos hranljivih sastojaka, a i dovesti do opasne komplikacije – hiponatremije. 

Tijekom ljetnih mjeseci kada su vani visoke temperature potrebno je rashladiti kuću ili stan, dijete zaštititi od sunca i vrućine, a dojenom djetetu češće nuditi podoj, što znači da majka treba uzimati više tekućine. Djetetu na adaptiranoj mliječnoj formuli se može češće ponuditi obrok formule, a ni slučajno ne miješati više od točno preporučene količine vode za pripremu obroka. 

Kako se bebi nudi voda? 

Po uvođenju novih namirnica u prehranu do tada isključivo dojenog djeteta (ili djeteta na adaptiranoj mliječnoj formuli) nakon četvrtog do šestog mjeseca života, počinje se nuditi voda u postupno rastućim količinama kako se povećava količina novog kašastog (čvrstog) obroka. Ali pritom treba računati da se dodatna voda unosi i putem voćnih te povrtnih kašica, juhe i umaka.  

• Voda se nudi nakon obroka, jer ako se daje prije dijete neće moći pojesti svoj pripremljeni obrok. Cilj nije samo hidratacija već i navikavanje na okus vode.  
• Voda za piće treba biti sobne temperature jer previše rashlađena voda može uzrokovati probavne poteškoće.  
• Vodu za piće se preporučuje prokuhavati do 6. mjeseca starosti zbog klora koji se nalazi u vodovodnoj vodi, a koji se stavlja radi dezinfekcije.  
• Dodatne količine vode nude se ljeti pri povišenim temperaturama, povraćanju ili proljevu te nereguliranoj stolici (npr. zatvor), ali preporuku o tome će dati nadležni pedijatar. 

Kako prepoznati znakove dehidracije? 

Djeca imaju odličan urođeni autoregulatorni mehanizam prema kojem se formira njihov osjećaj žeđi.  

Kod nedostatka tekućine razvijaju se specifični znakovi dehidracije na koje roditelj treba pripaziti kao što su:  

• suha koža,  
• izraženiji podočnjaci,  
• uvučena velika fontanela,  
• suh jezik,  
• smanjeno mokrenje,  
• dijete je nezadovoljno, mirnije ili pospanije nego inače.  

U ovim slučajevima treba dijete odmah odvesti na pregled liječniku zbog dodatne obrade i liječenja.