Svjetski dan prevencije utapanja: izbjegnite rizike i česte greške

Zbog ljetnih temperatura građani osvježenje od vrućina i sparina traže u kupanju na rijekama, jezerima, bazenima ili u moru, pri čemu nerijetko zanemaruju opasnosti koje im prijete te se, nažalost, događaju tragedije. Stoga želimo upozoriti kupaće na potencijalne opasnosti i dati savjete kako se ponašati na kupališnim mjestima. 

Osim mogućeg utapanja, prilikom kupanja su prisutne te vrebaju i brojne druge nepredvidive posljedice, poput slomljene kralježnice, vrata ili noge nakon skakanja u vodu.

Najopasnija područja za kupanje

Tako u najopasnija područja spadaju rijeke, jezera, ribnjaci, bazeni  pa tek onda more. Kako bi se izbjegli tragični događaji i povećala sigurnost kupača, apeliramo na građane da za kupanje koriste prvenstveno uređena kupališta koja su pod nadzorom, a ne rijeke, jezera ili šljunčare koji nisu uređeni za kupanje i nisu pod nadzorom stručnih službi.

Rijeke su najopasnije jer su protočne, imaju često virove, zatim usjeke i često mijenjaju svoj tok. Jezera imaju nagle promjene dubine i temperature, odnosno, temperatura je u jezeru na površini toplija, a u dubini je hladnija. Velik problem kupačima ponekad predstavlja i raslinje o koje se zapletu, pa se zbog panike do koje može doći, mogu i utopiti. Vrebaju i brojne druge nepredvidive posljedice, poput slomljene kralježnice, vrata ili noge nakon skakanja na glavu.

Preporuke koje treba usvojiti

Kako bi se izbjegli tragični i nepoželjni događaji, savjetujemo i upozoravamo građane da se pridržavaju preporuka radi sigurnosti u vodi:

• Ne plivajte najmanje sat vremena nakon obroka – jedna od najčešćih pogrešaka, a koju čine mnogi među nama, jest ulazak u vodu nakon što smo pojeli obrok. Stoga se mnogi uguše zbog pritiska želuca.
• Ne plivajte ako ste konzumirali alkohol – upravo je konzumiranje alkohola jedan od glavnih čimbenika rizika kod utapanja, kako kod mladih, tako i odraslih osoba te ga svakako treba izbjegavati.
• Ne ulazite vrući u vodu – jedna od čestih pogrešaka koju čine mnogi od nas jest da nakon dužeg boravka na suncu, ulazimo u vodu kako bismo se osvježili i rashladili. Uvijek treba postepeno ulaziti u vodu, dati organizmu priliku da se pripremi i prilagodi, bez obzira na to koliko je more ili neka druga vodena površina topla. U protivnom, naše će tijelo u dodiru s hladnom vodom doživjeti šok.
• Ne skačite u vodu nepoznate dubine – kada skačete, umjesto na glavu, skačite na noge.
• Ako niste posve zdravi, ne kupajte se na osamljenim mjestima, a ako bolujete od nekih kroničnih i težih bolesti, izbjegavajte kupanje na osamljenim i nesigurnim mjestima; budite u blizini ljudi kako bi vam, ako zatreba, mogli priskočiti u pomoć.
• Imate li djecu, neprestano ih držite na oku – roditelji se nikada, pa tako ni na kupanju, ne smiju posve opustiti; djecu je potrebno neprestano imati na oku i brinuti se za njihovu sigurnost. Među ljudima i u gomili djeca se lako izgube, kao što se lako utope i u plićaku. Jednako tako, nikada, ali baš nikada, ne računajte da se starije dijete može samo brinuti za mlađeg brata ili sestru; sigurnost djeteta vaša je dužnost, nikako drugog djeteta. Nadzirite svoju djecu, čak i ako znaju plivati.

• Neplivači ili osobe koje slabije plivaju obavezno bi trebali koristiti pomagala za plivanje.
• Izbjegavajte plivanje u samoći.
• Plivajte u blizini spasilaca te poštujte upute i znakove spasilaca.
• Dogodi li se nevolja, ostanite smireni; plutajte na leđima i mašite jednom rukom za pomoć.
• Ako u vodi uočite nekog u nevolji, odmah pružite ili potražite pomoć te pozovite nadležne službe na broj 192 ili 112.

Opreza nikad dovoljno; uz pridržavanje ovih savjeta, nadamo se da će svima godišnji odmor i osvježenje biti ugodni.

Izvor: MUP