Sve što treba znati o pozivu na broj 194

Hitnu medicinsku službu zovemo kad nam doista treba pomoć, no nerijetko smo potaknuti strahom. Ipak, nepotreban ili lažni poziv zauzima telefonsku liniju i onemogućava pomoć onima čiji je život ugrožen. Pitanja koja vam postavlja medicinski dispečer neophodna su kako biste brzo dobili pomoć kada vam je potrebna.

Ako ste dobili drugog operatera, zatražite da vas prespoji hitnoj medicinskoj službi. Pritom zapamtite: odgovarajući na pitanja medicinskog dispečera, pomažete mu da on pomogne vama. Ako je pak telefonska linija zauzeta, to znači da medicinski dispečer razgovara s osobom koja također treba pomoć.

Kada pozvati hitnu medicinsku službu?

Hitnu medicinsku službu, odnosno broj 194 zovemo kada je izravno ugrožen život ili je teško narušeno zdravlje!

To podrazumijeva:

• naglo nastale poteškoće u disanju,
• gušenje stranim tijelom,
• zastoj rada srca i disanja,
• gubitak svijesti,
• iznenadnu bol u prsnom košu,
• iznenadno ubrzanje, usporenje rada srca ili nepravilni otkucaji srca,
• grčeve (konvulzije),
• otežani govor, slabost iii oduzetost dijela tijela, iskrivljenost lica,
• ozljede nastale u prometnim nesrećama i ostale iznenadno nastale ozljede (padovi s visine/životinjski ugrizi/ubodi/prostrijeli…,
• neuobičajeno krvarenje na bilo koji od prirodnih otvora tijela,
• opekline,
• udar električne struje ili groma,

• pothlađivanje, toplinski udar,
• utapanje,
• otrovanje lijekovima/narkoticima/kemikalijama,
• jaku alergijsku reakciju, iznenadnu i neuobičajenu bol (jaka glavobolja, jaka bol u prsima/trbuhu/leđima),
• iznenadne promjene ponašanja koje dovode u opasnost bolesnika ili okolinu (pokušaj samoubojstva/ubojstva…

Kako razgovarati s medicinskim dispečerom?

Nastojte s medicinskim dispečerom razgovarati mirno i razgovijetno. Ne prekidajte telefonski poziv dok vam se to ne kaže! Precizno opišite gdje se nalazi osoba koja treba pomoć i razlog zbog kojega zovete. Medicinski dispečer mora znati u kakvom je stanju osoba za koju zovete te je li joj već pružena kakva pomoć.

Podatke o mjestu na kojem se žrtva nalazi objasnite navodeći značajnije orijentire u blizini. To su, primjerice, velika prometna raskrižja, mostovi, poznate građevine i slično.

Ostavite svoje ime i prezime, adresu i broj telefona. Možda će biti potrebno da vas medicinski dispečer ponovo nazove.

Pažljivo slušajte sve njegove upute. Reći će vam što da radite do dolaska tima hitne medicinske službe te postupite na točno opisani način. Ako nešto niste razumjeli, tražite da vam se ponovi.

Ostanite s pacijentom do dolaska tima hitne medicinske službe.

Ova pitanja, dakle, možete očekivati u razgovoru:

• Gdje je potrebna pomoć hitne medicinske službe?
• Što se je dogodilo?
• Telefonski broj s kojeg pozivate?
• Kome je potrebna pomoć? Koliko osoba treba medicinsku pomoć?
• Je li osoba pri svijesti? Diše li osoba?
• Ime i prezime osobe za koju zovete? Vaše ime i prezime?

Što trebamo učiniti dok čekamo dolazak hitne

Nastojte ostati smireni, umirujte pacijenta. Utoplite ga i održavajte budnim. Nemojte pacijentu davati ništa za jesti ili piti.

Ne pomičite pacijenta koji je doživio prometnu nesreću, pao s velike visine iii je bez svijesti, osim ako mu ne prijeti neposredna opasnost (požar, eksplozija, utapanje, i slično).

Ako ste u mogućnosti, započnite pružati mjere prve pomoći.

Pomozite timu hitne medicinske službe da vas čim prije pronađe:

• osvijetlite ulazna vrata i kućni broj,
• pošaljite nekoga da dočeka tim,
• oslobodite prolaz do pacijenta (odmaknite namještaj, cvijeće, parkirane automobile…),
• zatvorite kućne ljubimce,
• pripremite medicinsku dokumentaciju.

Zašto je ovo važno znati?

Kao što smo već naglasili, hitnu medicinsku pomoć zovemo samo kada je život ugrožen, a svaki nepotreban ili lažni poziv zauzima telefonsku liniju i onemogućava pomoć onima kojima je život u opasnosti.

Smiren i razgovijetan govor preduvjet je brzog zaprimanja poziva. Medicinski dispečer mora dobiti osnovne podatke na temelju kojih može pravodobno uputiti tim hitne medicinske službe. Što ih prije dobije, tim prije će i tim hitne medicinske službe biti upućen.

Točna adresa, odnosno mjesto događaja je jedini način da pomoć stigne tamo gdje se nalazi osoba kojoj je pomoć potrebna.

U slučaju da vam život nije u opasnosti (npr. manje posjekotine, prehlada, kronična bol koja se ne mijenja, prijelomi prstiju, uzrujanost), medicinsku skrb pružit će vam liječnik opće, odnosno obiteljske medicine. Kućne posjete ne obavlja hitna medicinska služba. One su također u djelokrugu rada vašeg liječnika koji samostalno odlučuje o njihovoj potrebi te ih, u suradnji s vama, i dogovara.