Sve je jasnija povezanost klimatskih promjena, okoliša i bolesti

Nema više nikakve sumnje da se klima mijenja, za većinu svjetskog stanovništva vrlo nepovoljno. Povišenje temperature zraka, izmjena sušnih perioda s olujama i velikom količinom oborina, utječe na izmjenu reljefa zemlje. Raste razina mora, isušuju se korita rijeka, otapaju se ledenjaci. Sve se mijenja, a mijenja se i rasprostranjenost raznih patogenih organizama.

Vrlo interesantan znanstveni rad, objavljen u on-line izdanju Nature climate change, objašnjava promjene i poziva znanstvenike na još veću uključenost u praćenje širenja bolesti, kako bi se na vrijeme mogle spriječiti.

Klimatske promjene uzrokuju promjene u klimatskim parametrima: temperaturi, padalinama, vjetru i suncu. Uzročnici bolesti i njihovi prijenosnici (domaćini) razmnožavaju se i preživljavaju u određenim okolišnim uvjetima, pa kako se oni mijenjaju, mijenjaju se i njihova prisutnost i brojnost. Mijenjaju se njihova geografska rasprostranjenost i sezonalitet, odnosno pojavljuju se u krajevima gdje prije nisu obitavali ili se pojavljuju u većem broju ili uzrokuju snažnije izbijanje infekcija.

„Migracije“ i promjene mikroorganizama

Promjenom okolišnih uvjeta, a zbog promjene klime, patogeni organizmi šire se na područja bliža čovjeku. Jednim djelom stoga što se ljudima približavaju njihovi prijenosnici, odnosno komarci, muhe, krpelji i glodavci, zbog gubitka staništa u potrazi za hranom i vodom. Drugim djelom zato što im nedostatak hladnoće omogućuje bolje preživljavanje i razmnožavanje, kao npr. krpeljima.

U mnogim krajevima svijeta dodatan je problem sve veći nedostatak pitke vode, čime je stanovništvo prisiljeno koristiti kontaminiranu vodu. Znanstvenici su posebno opisali širenje denga groznice, borelioze, tripanosomijaze, ali i primjer širenja bakterija iz roda vibria, koje uzrokuju bolesti vibrioze, od kojih je najpoznatija kolera. Nedavno je dokazano kako ove vrste vibria stižu do istočne obale Amerike zbog sve jačih pustinjskih vjetrova u Sahari koji su dovoljno snažni da čestice prašine dotjeraju s jednog kontinenta na drugi. Bolesti uzrokovane vrstama vibria i prije su bile prisutne u SAD-u, ali ne u ovolikom broju.

Sličan scenarij događa se sa sve snažnijim azijskim pješčanim olujama koje raznose prašinu, mikroorganizme i spore gljiva u krajeve u kojima nisu bili prisutni. Dokazano je, na primjer, da je prisutnost virusa gripe A znatno veća u vrijeme azijskih pješčanih oluja.

Promjene su prisutne i kod uzročnika malarije, plazmodija kojeg prenose zaraženi komarci. Prisutno je smanjenje malarije u endemskim područjima zbog sve snažnije suše, a njena veća pojavnost u rubnim područjima u kojima prije nije bila prisutna.

Sezonske bolesti, poput „ljetnih“ crijevnih viroza kao što su zaraze salmonelom iz hrane ili koliformnim bakterijama iz nečiste vode, bilježe sve veći broj slučajeva i u dužem periodu. Gripa, koja se desetljećima na sjevernoj polutci javljala od studenog do ožujka, posljednjih je godina primijećena već u rujnu.

Komarci i krpelji

Hrvatski zavod za javno zdravstvo lijepo je objavio pojavu tigrastog komarca u našim krajevima, a koji je stigao iz tropskih i suptropskih dijelova jugoistočne Azije. Zbog velike prometne povezanosti, ova vrsta komarca primijećena je prvi put u Albaniji 1979., no kako se klima u nas mijenja, a komarcima je, osim vlage, potrebna i određena temperatura zraka za razmnožavanje i razvoj, tako je tigrasti komarac postao redovno prisutan i u Hrvatskoj.

Krpelji su u Hrvatskoj desetljećima prisutni i poznata su endemska područja na kojima borave oni koji su zaraženi. Njihova prisutnost prati se na nivou Europe kroz VectorNet projekt, a čini se da ih ima sve više. Naime, blage zime i toplo proljeće omogućuju preživljavanje većeg broja krpelja, njihovu raniju aktivnosti, a pojavljuju se i na višim nadmorskim visinama te na širem području. Ljudi sve više traže hlad u šumama i uz vodu, pa su i sve češći susreti s krpeljima.

Praćenjem klimatskih parametara i njihove povezanosti s prisutnošću prijenosnika bolesti ili samih patogenih organizama, značajno bi se mogle ublažiti posljedice po ljudsko zdravlje. Preventivne mjere i podučavanje stanovništva presudni su za sprječavanje budućih bolesti.