Stručni savjeti za mame i tate: kako pravilno njegovati kožu beba i male djece

Prije svega treba istaknuti nekoliko bitnih obilježja dječje kože. Ona je značajno tanja u usporedbi s kožom odraslih te je dvostruko propusnija za vodu (razlog zbog kojeg djeca brzo dehidriraju) i kemijske spojeve koji se nanose. Nadalje, relativna površina kože djeteta (površina kože u odnosu na tjelesnu masu) je značajno veća. Tako, primjerice, mlado dojenče ima sedam puta veću relativnu površinu u usporedbi s odraslom osobom. I na koncu, dječja koža ima nerazvijene mehanizme održavanja optimalne temperature.

Stoga je važno upoznati temeljne preporuke za njegu kože.

Novorođenče

Vernix caseosa (bijele naslage – nakupine odumrlih stanica i sluzi) naziv je za prirodnu zaštitu kože tijekom cijele trudnoće. Najbolji je losion kojega čovjek ikada susretne i preporučuje se umasirati ga u kožu odmah po porodu. Najčešće se novorođenčad odmah po porodu kupa uz uporabu antibakterijskih sapuna čime se uklanja prirodni kiseli zaštitni sloj (postoji prirodna kiselost kože) i remeti osjetljiva ravnoteža bakterijske flore.

Zdravo, terminski rođeno dijete ne treba prati sapunom, tek s trljačicom i malo tople vode ukloniti tragove krvi, ako ih ima. Uklanjanje vernixa se ne preporučuje. Majka može jagodicama prstiju, nježno, dok dijete leži pokraj nje, umasirati vernix u kožu novorođenčeta.

Kod prenesene djece koža bude ispucana i suha jer se je vernix upio. U takvim slučajevima se ne preporučuje mazanje kože. Površinski sloj će otpasti i ostat će zdrava koža.

„Što manje – to bolje!“

Do sada su roditelji osjećali potrebu pružiti što više njege koristeći različite preparate jer je ideal čista i mirišljava beba. S obzirom na vulnerabilnost i nezrelost kože, novorođenčad je potencijalno ugrožena uslijed korištenja velike količine raznih sredstava za higijenu i njegu. Moguća je povezanost s povećanjem učestalosti ekcema, astme i drugih alergijskih bolesti. Stoga se preporučuje koristiti samo vodu u higijeni tijela novorođenčeta.

Prije započinjanja njege, posebice prije njege pupčanog bataljka, treba temeljito oprati ruke. Prve kupke treba obavljati samo s vodom i pamukom (tupferi ili eventualno trljačica). Time se štiti nježna koža dok je osjetljiva na infekcije, kemijska sredstva i isušivanje. Posebnu pažnju prigodom pranja treba posvetiti područjima pazuha, iza ušiju, ispod brade i pelenskom dijelu. Također, treba dobro oprati područje između prstiju na rukama i nogama. Kako bi djetetu bilo toplo, preporučuje se otkriti samo dio tijela koji se pere.

Naslage na vlasištu se nježno uklanjaju češljem (ponijeti češalj u bolnicu). Pranje kože oko očiju se ne preporučuje, a u slučaju pojave iscjetka može se oprati prokuhanom vodom ili sterilnom fiziološkom otopinom. Nosni i slušni kanali se ne trebaju čistiti – svakako treba izbjegavati štapiće s vatom.

Kod prijevremeno rođenih još je značajnije ne koristiti kemijska sredstva za njegu, barem do termina kada su se trebali roditi.

Kosa se ne mora prati prigodom svakog kupanja. Ako se čini umazanom, može se uzeti kap blagog šampona i nježno utrljati u vlasište.

Njega pupka

Područje pupčanog bataljka treba održavati čistim i suhim. Bataljak treba izložiti zraku; gornji rub pelene previti prema unutra. Vlažnim pamučnim tupferom oprati područje pupka samo u slučaju da bude zamazano stolicom.

Nekada se je savjetovala primjena alkohola i antibiotskih prašaka na bataljak tijekom svake promjene pelena. Istraživanja su pokazala da će bataljak prije otpasti ako se ne dira. Pojave li se crvenilo, gnojni iscjedak ili neugodan miris pupčanog bataljka, treba potražiti savjet liječnika.

Što nakon defekacije?

Najbolje je čim brže nakon defekacije oprati zamazane dijelove tijela pod mlazom tekuće mlačne vode, a nakon toga posušiti kožu perianalne i perigenitalne regije. Vlažne maramice, bez dodatka alkohola i jakih mirisa, mogu se koristiti kao alternativa, ali tek nakon prvog mjeseca života.

Njega spolovila

U muškog dojenčeta poteže se prepucij samo do mjere dok se to može učiniti bez primjene bilo kakve sile. Eventualnu nečistoću treba oprati vatom namočenom u vodu. Nakon navršene godine dana, ako se prepucij može lako prevući, mogu se koristiti sapun i voda. Uobičajeno kompletno prevlačenje postaje moguće do pete godine.

U ženskog dojenčeta treba ukloniti eventualne ostatke stolice vaticom namočenom u mlačnu vodu, potezom odozgora prema dolje. Za svaki naredni potez treba uzeti novu vatu.

Kupanje u kadici

S kupanjem u kadici se može započeti kad zaraste pupčana ranica. Preporučujemo upotrebu većih kadica ravnog dna jer pružaju više slobode i užitka „plivanja“.

Sve što je potrebno za njegu djeteta treba biti nadohvat ruke. Ne treba se udaljavati od djeteta, uvijek jednom rukom budite u kontaktu s njim. Temperatura prostorije trebala bi biti oko 24 ℃ a temperatura vode 37 ℃.

Većina dojenčadi tijekom prve godine ne treba šamponiranje kose. Ako je potrebno zbog puno kose, treba koristiti blage šampone koji ne smiju sadržavati sintetske mirise, boje niti visoko alergene i iritirajuće konzervanse. Generalno, šamponi za kupanje nisu potrebni tijekom prve godine života, teže se uklanjaju (ispiru) s kože i potrebno je tuširanje. Sapun za njegu dojenčadi (ali i kože odraslih) mora biti neutralan ili blago kiseo (pH oko 5,5), što je naznačeno na ambalaži proizvoda. Sindeti (synthetic detergents) su moderna alternativa sapunima. Peru dobro kao i sapuni, ali su u prednosti zbog postojanosti prema tvrdoj vodi, nižih su pH vrijednosti i bolje podnošljivi za kožu, posebno onu s kroničnim ekcemom.

Pjenušave kupke se u najranijoj dobi ne preporučuju. Naime, većina ovih kupki sadrži deterdžente koji uništavaju korisnu bakterijsku floru kože te uklanjaju zaštitni kiseli sloj s kože. Smatraju se čestim uzrokom vaginitisa i upala mokraćnog sustava dojenčadi.

Zimi je koža sklonija jačem isušivanju, tako da se u periodu većih hladnoća preporučuje rjeđe kupanje dojenčadi.

Ako dijete plače prigodom kupanja u kadici, treba nastojati zadržati smirenost i oprati ga koliko je to moguće u tom trenutku, izvaditi ga iz vode, umotati u ručnik i priviti uz sebe. Nakon nekoliko dana pranja djeteta na prematalici mokrom trljačicom, može se ponovno pokušati s kupanjem u kadici.

Maslinovo ulje se ne preporučuje kao sredstvo za njegu dojenačke kože. Naime oleinska kiselina iz maslinovog ulja otapa dvoslojne membrane koje međusobno povezuju stanice površnog sloja kože. Ako je potrebno, radije koristite bademovo ulje iz organskog uzgoja.

Pelenski osip

Pelenski je osip uobičajeni oblik upale kože (dermatitisa). Većina dojenčadi ga dobije najčešće u dobi od osam do 10 mjeseci. Češće se javlja u novorođenčadi sa soorom (mliječac – gljivična infekcija usne šupljine koju obilježavaju bijele naslage na jeziku i sluznici usne šupljine), dojenčadi koja uzimaju antibiotik ili nakon uvođenja nadohrane. Također mu pogoduju uvođenje novih sredstava za pranje odjeće, tijesne pelene zbog mehaničkog trenja, rjeđe mijenjanje pelena, proljev i uporaba plastičnih gaćica.

Zbog slabije imunosti i narušenog integriteta kože česta je superinfekcija gljivicama, a ponekad i bakterijama. U suzbijanju pelenskog osipa potrebna je češća promjena pelena i sušenje kože. Kod jače izraženih oblika, treba potražiti savjet patronažne sestre ili liječnika koji će procijeniti potrebu uvođenja krema protiv gljivica ili bakterija.