Stručni ljekarnički savjeti o ublažavanju simptoma i njezi kože zahvaćene ekcemom

Naziv ekcem je nespecifičan pojam, sinonim dermatitisu i odnosi se na upalne kožne promjene  klinički obilježene pojavom različitih faza (crvenilo ili eritem, sekrecija, ljuskanje, stvaranje vezikula, zadebljanje) koje su obično praćene intenzivnim svrbežom.

Uzroci mogu biti različiti, obično su alergijskog porijekla. Zato pojam ekcema najčešće povezujemo s atopijskim dermatitisom i kontaktnim dermatitisima izazvanim vanjskim tvarima.

Atopijski dermatitis

Dok je kontaktni dermatitis (obično) akutna upala kože uzrokovana nadražajnim sredstvima ili alergenima, atopijski dermatitis je kronična, nezarazna upala kože, u velikoj mjeri genetski uzrokovana i vezana za oštećenu barijernu funkciju kože i poremećaj imunološkog sustava.

Smatra se da su obiteljska anamneza za atopijsku bolest i genetska mutacija gena za filagrin (odgovornog za razvoj strukturnih proteina koji ojačavaju barijernu funkciju kože) glavni rizični čimbenici za razvoj ove bolesti.

Nepravilan metabolizam lipida u koži atopičara dovodi do nedostatka ceramida i povećanog transepidermalnog gubitka vode, što isušuje kožu i ometa barijernu funkciju kože. Time je koža atopičara podložna iritacijama i komplikacijama poput infekcija.

Osobe s atopijskim dermatitisom često karakterizira nasljedna sklonost razvoju drugih alergijskih bolesti poput alergijskog rinitisa ili astme. Taj prelazak jednog oblika atopijskih bolesti u drugi zovemo „atopijski marš“. Kada se teži slučajevi atopijskog dermatitisa javljaju u najranijoj dječjoj dobi, veća je vjerojatnost da će se pojaviti i druga bolest iz skupine atopijskih bolesti.

Kontaktni dermatitis

Oko 70% ekcema predstavljaju kontaktni dermatitisi izazvani različitim kemijskim ili fizičkim nadražajnim sredstvima ili alergenima. Brojne kemikalije, kao što su kiseline, lužine, otapala, sapuni, abrazivna sredstva i deterdženti, potom biljke, kao i tjelesne tekućine (urin, slina), mogu potaknuti pojavu ekcema. Pelud ambrozije, insekticidni spojevi, pojedini sastojci kozmetičkih proizvoda, dezodoransa, lakova za nokte, boja za kosu, mirisi prisutni u sredstvima za održavanje higijene i u sredstvima za čišćenje kućanstva te kemikalije koje se koriste u izradi odjeće i obuće, mogu biti uzroci kontaktnih dermatitisa.

U kontaktne ekceme ubrajamo i ekceme nastale zbog profesionalne izloženosti određenim tvarima, poput industrijskih spojeva, smola, epoksi spojeva, prirodnih boja za tkaninu, raznih metalnih spojeva (kromata, kobalta, nikla, žive).

Često zahvaćaju ruke zbog dodira s kemikalijama i drugim nadražujućim sredstvima tijekom obavljanja posla. Osim kontakta s kemikalijama, učestalo pranje i poslovi u vlažnim i hladnim uvjetima, mogu dovesti do oštećenja vanjskih slojeva kože. Iako ekcemi na rukama nisu zarazni ni prenosivi, njihova pojava može izazvati teškoće u svakodnevnom životu i profesionalnom radu.

Dermo-kozmetički preparati

Za ekceme su karakteristični:

• izrazita suhoća,
• crvenilo,
• ljuskanje kože praćeno intenzivnim svrbežom.

Nekontrolirano češanje dovodi do oštećenja kožne barijere te može izazvati komplikacije poput bakterijskih ili virusnih infekcija. Stoga je jako bitno, uz terapiju lijekovima koje pripisuje liječnik, pacijentu savjetovati dodatne dermo-kozmetičke preparate.

Tim preparatima može se učinkovito držati ekceme pod kontrolom, njegovati kožu, smanjiti trajanje akutne infekcije te produljiti vrijeme između ponovne pojave ekcema.

Primjenom kozmetike (hidratantnih i emolijentnih proizvoda) se postiže:

• povećanje hidratacije kože i povećava koncentracija spojeva poznatih kao prirodni faktori ovlaživanja kože,
• obnavlja se hidrolipidna barijera kože,
• osigurava se koži potrebna „masnoća“ te se
• sprečava pretjerani gubitak vode iz kože.

Obnovljena kožna barijera će spriječiti ulazak alergena i mikroorganizama u tijelo, zbog čega se smanjuje ekcem i intenzitet svrbeža.

Djelotvorne tvari i njihova uloga

Pregledom sastava i deklaracija kozmetike za njegu kože kod ekcema, uočit ćete neke od sljedećih djelotvornih tvari poput:

• Dekspantenol – djeluje kao ovlaživač, smanjuje gubitak vode, djeluje protuupalno i na umirenje svrbeža.
• Zob (Avena sativa) – sadrži beta-glukan, lipide i spojeve avenantramide koji djeluju protuupalno te smanjuju crvenilo i svrbež.
• Ceramidi – prirodno su prisutni u našoj koži, no kod niskih razina ceramida barijera kože je oštećena te koža pojačano gubi vlagu i isušuje se. Primjenom ceramida postiže se relipidacija kožne barijere.
• Glicerol i urea – vlaže kožu i zadržavaju vlagu.
• Omega-3 i omega-6 nezasićene masne kiseline iz različitih izvora poput ulja noćurka, ulja sjemenki grožđa, boražine, lana, jojobe i suncokreta. Umiruju i hrane kožu, obnavljajući njen zaštitni sloj.
• Ekstrakt sladića – sadrži gliceritinsku kiselinu koja djeluje protuupalno.
• Lanolin i vazelin – djeluju okluzivno, sprečavaju transepidermalni gubitak vode.
• Termalne vode i kreme s bakrom i cinkom – djeluju protuupalno, antiseptički, stvaraju osjećaj hlađenja i ugode, smanjuju svrbež.

Korisni savjeti kod ekcema

Pored pravilne upotrebe farmakološke terapije koju je propisao liječnik, upotreba hidratantno-emolijentnih proizvoda i posebno formuliranih uljno-mliječnih kupki smanjit će učestalost i jačinu pojave ekcema.

• Izabrati blaga sredstva za pranje, sindete, sredstva koja ne sadrže sapun te se tuširati toplom, a ne vrućom vodom,
• ograničiti kupke do 10 min trajanja, maksimalno dva do tri puta tjedno,
• odmah nakon kupanja/tuširanja nanijeti emolijentno sredstvo na kožu,
• kod ekcema na rukama, nakon pranja sindetima nanijeti hidratantnu kremu – u toku dana laganiju da se brže upije, a navečer hranjivu,
• izbjegavati utrljavanje proizvoda u kožu i korištenje spužvi, kožu sušiti laganim tapkanjem ručnikom,
• izbjegavati vunenu, sintetičku i preusku odjeću, a birati pamučnu, lanenu ili svilenu odjeću,
• dobro proučiti deklaracije na proizvodima kako bi izbjegli kontakt s alergenima u hrani i u kozmetičkim proizvodima,

• redovito provjetravanje i čišćenje prostorija u kojima boravimo od prašine i grinja,
• suzdržavati se od čestog dodirivanja lica i češanja kože koje će pogoršati svrbež, izazvati oštećenja kože te pogodovati širenju i stvaranju infekcija,
• koristiti hipoalergenu šminku sa što manje sastojka, bez mirisa i na bazi vode jer se lakše uklanja,
• u slučaju ekcema na licu, prilagoditi kreme dnevnoj/noćnoj rutini; ako se šminkate, šminku pokušajte ukloniti uljem ili mlijekom za skidanje šminke.

Ljekarnik vas može savjetovati kako pravilno koristiti farmakološku terapiju te, ovisno o vrsti ekcema i njegovoj lokalizaciji, pomoći vam odabrati odgovarajuće kozmetičke proizvode kojima ćete dodatno njegovati kožu.